
Talas panike potresao je globalna tržišta u ponedeljak: nefleksibilnost američkog predsednika Donalda Trampa u pogledu njegovih carina izazvala je pad tržišta akcija širom sveta. Takav trend se nastavlja i danas a da je američki predsednik dosledan svojoj odluci govori i njegova vulgarna poruka onima koji pokušavaju da ga omekšaju: „Zovu nas da nam ližu dupe“. Kakve bi mogle biti posledice ove nestabilnosti na francusku štednju? I da li građani treba da strahuju za svoj novac u bankama?
Globalne berze su u ponedeljak naglo pale, a nastavljaju pad i ovog utorka, opterećene trgovinskim ratom koji je pokrenuo Donald Tramp najavom carina na proizvode koji ulaze u Sjedinjene Države. Volstrit je ostvario pad od 3%. Pariska berza izgubila je 6,2%, pre nego što je u podne zabeležila pad od 5,7% za CAC 40. U Frankfurtu je DAKS indeks pao za skoro 7% nakon kratkog pada za više od 10%. Možemo li govoriti o krahu poput onih iz 1929. ili 2008. godine? Može li ovo „kretanje berze“ imati posledice na francusku štednju? Koji štednja može biti najviše pogođeni? Pokušajmo da vam odgovorimo.
Možemo li da govorimo o „padu berze“?
Ekonomisti koje je franceinfo kontaktirao za sada su prilično umirujući i uveravaju da trenutna situacija na berzi nije „slom“, kao 1929. ili 2008. „Ova faza nije osmišljena da traje“, potvrdio je u subotu Filip Krevel, ekonomista i generalni direktor Cercle de l’epargne. Specijalista govori o „korekciji“ […] „koja nije prijatna, ali sasvim logična“ nakon „šoka koji ove carine predstavljaju na globalnom nivou, sa značajnim stopama“. „Takvi silazni trendovi” su redovni u sektoru berze, objasnio je Kristofer Dembik, savetnik za investicionu strategiju u kompaniji za upravljanje imovinom Pictet Asset Management, u ponedeljak na France Inter-u. Oni „intervenišu skoro svake godine“.
nastavak na sledećoj strani