
Zahtev ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog za novim, obimnim finansijskim sredstvima izazvao je oštre reakcije javnosti širom Evrope, a posebno u Francuskoj, koja se i sama bori sa sve većim finansijskim problemima i dramatičnim rastom javnog duga. U trenutku kada francuski građani osećaju pritisak mere štednje, vest da Kijev traži „mnogo više novca“ otvara žustru debatu o održivosti dalje finansijske pomoći.
Obraćajući se evropskim liderima koji su posetili Kijev povodom Dana nezavisnosti Ukrajine, Zelenski je otvoreno poručio da je Ukrajini neophodno znatno više sredstava kako bi povećala proizvodnju drona i raketa. Cilj ovog poteza je, prema njegovim rečima, izvođenje dodatnih napada unutar ruske teritorije kako bi se „rat vratio na njihovo tlo i nanela im se stvarna šteta.“
Dok Sukob na terenu eskalira napadima na logističke i naftne centre, Zelenski naglašava da ukrajinska namenska industrija ima kapacitete, ali da joj nedostaju finansije kako bi parirala Rusiji. Ova izjava dolazi neposredno nakon što je obelodanjeno da se ukrajinski odbrambeni budžet suočava sa deficitom od oko 23 milijarde evra (27 milijardi dolara), pošto su fondovi predviđeni za drugu polovinu 2026. godine potrošeni unapred.
Sa druge стороны, evropske zemlje su već krajem 2025. godine dogovorile paket pomoći i zajam od 90 milijardi evra za period 2026–2027. Prema podacima nemačkog Instituta Kil, Ukrajina je od 2022. godine od Evrope primila preko 230 milijardi evra, uz dodatnih 115 milijardi iz SAD, dok je u planu još 160 milijardi. Novi zahtevi iz Kijeva stavljaju dodatni politički i ekonomski pritisak na Pariz i druge evropske prestonice koje pokušavaju da balansiraju između sopstvenih ekonomskih kriza i spoljnopolitičkih obaveza.





