
Dok se udeo električnih vozila na putevima ubrzano povećava, prihodi države od akciza na klasična goriva beleže pad. Kao odgovor na ovaj fiskalni izazov, sve glasnije se govori o uvođenju oporezivanja po pređenom kilometru. Da li je ova mera na pomolu i šta kažu zvanični izveštaji?
Pad prihoda od goriva otvara pitanje novih nameta
Sa rastom popularnosti električnih automobila, prihodi od poreza na benzin i dizel postepeno opadaju. Tradicionalne takse na gorivo svake godine donose prosečno 30 milijardi evra u državnu kasu. Međutim, tranzicija ka čistijoj energiji već ostavlja trag – samo u periodu između juna 2025. i juna 2026. godine, Ministarstvo finansija (Bercy) procenilo je pad neto akciza na energiju na 0,4 milijarde evra.
Ovaj trend otvara ključno pitanje: kako nadoknaditi manjak u budžetu koji nastaje napuštanjem fosilnih goriva?
Šta piše u izveštaju Saveta za obavezne namete (CPO)?
U izveštaju objavljenom u junu 2026. godine, Savet za obavezne namete (CPO) detaljno je analizirao budućnost ovog vida oporezivanja. Dokument sugeriše mogućnost uvođenja fiskalne politike bazirane na pređenim kilometrima, što bi omogućilo pravednije oporezivanje vozača u zavisnosti od stvarnog korišćenja saobraćajne infrastrukture.
Važna napomena: Vlada do danas nije najavila uvođenje nikakve takse po kilometru za električne automobile. Reč je o hipotezi i preporuci iz studije, a ne o usvojenom zakonskom projektu.
Izazovi uvođenja kilométarske takse
Iako ideja o porezu po pređenom kilometru deluje kao logično rešenje za nadoknadu manjka prihoda, njena primena naišla bi na brojne prepreke:
Kontrola i verifikacija: Teškoće u preciznom merenju i praćenju pređenih kilometara svakog vozila.
Zaštita privatnosti: Dileme u vezi sa prikupljanjem i obradom ličnih podataka vozača.
Pravni okvir: Usklađivanje sa važećim propisima Evropske unije.




