
Nakon predsednika Emanuela Makrona, i ministar nacionalnog obrazovanja Eduar Žefre (Édouard Geffray) pokrenuo je debatu o mogućem skraćenju letnjeg raspusta u Francuskoj. Prema njegovim rečima, postoji mogućnost da se letnji raspust u srednjem obrazovanju sa sadašnjih osam nedelja smanji na šest, pet, pa čak i četiri nedelje u narednim godinama.
Iako je ministar naglasio da eventualne promene ne bi stupile na snagu 2026. godine, istakao je da je to „pravo pitanje za 2027. godinu“, kada se održavaju naredni predsednički izbori. Time je tema školskog kalendara postala i političko pitanje od nacionalnog značaja.
Nastavnici oštro protiv: „Problem se rešava naopako“
Predstavnici prosvetnih sindikata odmah su reagovali.
„Problem se sagledava naopako i kroz pogrešnu prizmu“, izjavila je Katarin Nav-Bekti, profesorka ekonomskih i društvenih nauka i generalna sekretarka federacije CFDT Éducation.
Njen stav deli i Žerom Furnije, profesor istorije i geografije i predstavnik sindikata SE-Unsa:
„Da držimo nastavu u julu? Pa već sada jedva uspevamo da radimo u junu. A sa klimatskim promenama situacija će biti samo gora.“
Podseća se da su 2019. godine završni ispiti za malu maturu (brevet) morali biti pomereni zbog toplotnog talasa. U mnogim školama, naročito na jugu Francuske, učionice već od aprila postaju teško podnošljive zbog visokih temperatura.
„Školske zgrade uopšte nisu prilagođene ekstremnim vrućinama. Dešava se čak da se roditeljima savetuje da zadrže decu kod kuće ako mogu – a sada bi trebalo da držimo nastavu usred leta?“ upozorava Nav-Bekti.
Klimatski uslovi i zvanični izveštaji protiv skraćenja
Građanska konvencija o pravima deteta, u svom izveštaju objavljenom u novembru prošle godine, jasno navodi da „skraćenje letnjeg raspusta nije kompatibilno sa klimatskim uslovima, posebno zbog visokih temperatura“.
Isti stav zauzela je i komisija za školski kalendar pri Visokom savetu za obrazovanje, koja je u izveštaju iz 2024. preporučila zadržavanje osam punih nedelja odmora tokom jula i avgusta.
Stručnjaci ističu i važnost pravilne smene sedam nedelja nastave i dve nedelje odmora, kao i racionalizaciju školskih zona raspusta. U praksi, međutim, raspored često odstupa od tog principa – pojedine zone imaju samo pet nedelja nastave između dva raspusta, dok druge moraju da izdrže i do jedanaest nedelja bez prekida.
nastavak na sledećoj strani