
Iran je udario na Tel Aviv nakon izraelskog napada na iranska nuklearna postrojenja, a iako sistem protivvazdušne odbrane (PVO) „Gvozdena kupola“ i dalje presreće većinu projektila, ni on ne može sve.
Dojče vele je analizirao kako funkcioniše ovo oružje koje zovu „životnim osiguranjem“ Izraelaca?
Posle napada Izraela, Iran je lansirao napade iz odmazde i sa više projektila pogođen je Tel Aviv. Projektili, dakle, tu i tamo probijaju i Gvozdenu kupolu, izraelski PVO sistem koji važi za najbolji na svetu. Šta on može i zašto se ipak razmišlja o zameni?
Kako izgleda izraelska PVO?
Iako se najčešće piše o „Gvozdenoj kupoli“ – jer ona ima najviše posla – Izrael protivvazdušnu odbranu temelji na još dva sistema.
„Davidova praćka“ treba da obara rakete srednjeg dometa, dronove i krstareće rakete. Sistem „Strela“ prati pak rakete dugog dometa. „Gvozdena kupol“ je najaktivnija jer obara rakete kratkog dometa i artiljerijske projektile, a njima se najčešće gađa Izrael. U pripremi je i lasersko odbrambeno oružje.
Kako radi Kupola?
Sistem ima tri dela – radar, kontrolni centar i bacač raketa. Sve se dešava u par sekundi, jer, recimo pri raketiranju iz Pojasa Gaze, projektili lete između 15 i 90 sekundi, zavisno od dela Izraela koji se cilja.
Kupola lansira odbrambenu raketu samo kada radar i kontrolni centar – i jedno i drugo se nalazi na kamionima – proračunaju da raketa ide ka gradu ili selu. U blizini mobilnog radara nalaze se četiri lansirne jedinice opremljene sa po dvadeset raketa dometa od četiri do sedamnaest kilometara.
Računa se da jedan ovakav sistem može da zaštiti površinu od 150 kvadratnih kilometara, što odgovara gradu srednje veličine. Istovremeno može da zabeleži šest neprijateljskih raketa. Odbrambeni projektil je juri po nebu i eksplodira u blizini, uništavajući tako i projektil napadača.
Tada i dalje postoji opasnost od krhotina koje padaju iz vazduha, mada inteligentni projektili teže da unište raketu van naseljenog mesta. U Izraelu je ukupno deset ovakvih sistema. Neki stručnjaci kažu da bi bolje bilo da ih je 13, jer bi tako mogla da se pokrije čitava teritorija.
nastavak na sledećoj strani
Podržite rad sajta!
JURISLAB : Imigraciono pravo, prava stranaca i privredno pravo
Da li živite u Francuskoj ili planirate da se preselite? Pripremite se za sve pravne izazove uz pomoć JurisLab-a, vašeg