
Podrška francuskom predsedniku Emanuelu Makronu dostigla je novi istorijski minimum, pokazuju rezultati najnovijeg barometra agencije Ipsos-BVA, koje je preneo list „La Tribune Dimanche“. Ovakvu negativnu popularnost nije imao ni Fransoa Oland.
Prema ovom istraživanju, svega 14 odsto ispitanih Francuza ima pozitivan stav o postupcima predsednika Republike (što je pad od jednog procentnog poena), dok 83 odsto građana njegov rad ocenjuje negativno, a tri odsto nije želelo da se izjasni. Zamenik generalnog direktora agencije Ipsos-BVA, Bris Tentirije, istakao je da je ovaj rezultat „niži čak i od već istorijskog nivoa nepopularnosti Fransoa Olanda“.
Ni ostatak izvršne vlasti ne beleži znatno bolje rezultate. Premijer Sebastijen Lekorni dobio je 19 odsto pozitivnih ocena (pad od tri poena), naspram 72 odsto negativnih. Kada je reč o ministrima u drugoj vladi Sebastijena Lekornija, ispitanici su kao najkompetentnije izdvojili ministra pravde Žeralda Darmanena sa 40 odsto podrške (rast od šest poena) i ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza sa 24 odsto (rast od dva poena).
Kupovna moć glavna briga građana
Pored ocene rada državnog vrha, istraživanje agencije Ipsos-BVA ukazuje i na ključne ekonomske i društvene brige stanovništva:
Kupovna moć nalazi se među tri glavna prioriteta za 60 odsto anketiranih građana.
Budućnost socijalnog sistema zabrinjava 38 odsto ispitanika.
Nivo javnog duga i deficita Francuske kao prioritet izdvaja 36 odsto građana.
Kakvo je raspoloženje pred predsedničke izbore 2027. godine?
U delu ankete koji se odnosi na potencijalne kandidate na predsedničkim izborima 2027. godine, ispitanici su odgovarali na pitanje da li bi bili zadovoljni ili nezadovoljni ukoliko bi određena politička ličnost postala predsednik Republike.
Najveći procenat odgovora „zadovoljan“ zabeležili su predstavnici stranke Nacionalno okupljanje (RN) – Marin Le Pen sa 36 odsto (rast od četiri poena) i predsednik te partije Žordan Bardela sa 34 odsto (rast od jednog poena). Istovremeno, procenat onih koji bi bili nezadovoljni njihovim izborom iznosi 53 odsto za Marin Le Pen i 52 odsto za Žordana Bardelu.
Među ostalim političkim akterima, rezultati su raspoređeni na sledeći način:
David Lisnar beleži 20 odsto zadovoljnih (rast od četiri poena) i 45 odsto nezadovoljnih.
Žan-Lik Melanšon , Sara Knafo i Bruno Retajo imaju po 19 odsto pozitivnih izjašnjavanja.
Džudista Tedi Riner, koji je u anketu uvršten prvi put nakon što je nedavno najavio kandidaturu, zabeležio je 17 odsto zadovoljnih ispitanika, koliko ima i Rafael Gliksman (PS).
Bivši premijeri Eduar Filip sa 16 odsto i Gabrijel Atal sa 15 odsto, kao i Erik Zemur sa 15 odsto, nalaze se iza njih po broju pozitivnih odgovora.
Kada je reč o negativnim reakcijama na eventualni izbor za predsednika, najveći procenat odgovora „nezadovoljan“ zabeležen je kod Erika Zemura (72 odsto) i Žan-Lika Melanšona (71 odsto), navodi se u istraživanju koje je objavio „La Tribune Dimanche“.





