
I Petrović-NJegoši su došli pod Lovćen iz okoline Zenice ili Travnika u Bosni, nakon pada Bosne 1463. godine. Po predanju, radi se o staroj srpskoj vlastelinskoj porodici koja potiče od izvesnog Boguta iz Vučitrna na Kosovu. On se pominje u vreme srpskog kralja Stefana Dečanskog (1322-1331).
Po svemu sudeći NJegoševi preci su u vreme srpske dinastije Kotromanića postali i deo mreže srpske vlastele u srednjevekovnoj Bosni. Oni su se najpre, nakon učešća u Kosovskom boju i pada Bosne 1463. godine, doselili u hercegovačko selo Muževice ispod planine NJegoš (danas u opštini Nikšić). Sa planine NJegoš se sele u Podlovćenski kraj i naziv te planine unose ime svog mesta pod Lovćenom, kao i u svoje prezime.
Prvi je to ime „NJegoš“ upotrebio mitropolit cetinjski Danilo I (1697-1735) kad je putovao u Rusiju.
Sudeći po potpisu mitropolita Danila I, u kom on sam sebe naziva „Vojvodić srpske zemlje“, vidi se da se u toj porodici čuvalo predanje o njenom poreklu kao jednoj od starih vlastelinskih srpskih porodica, koja je, kao i mnoge druge, zbog prilika koje nastadoše u Bosni, pošto je Turci zauzeše, napustila svoje staro sedište.
Prošla su verovatno tri do četiri naraštaja, dok se u toj porodici rodio Radul, koji je u monaštvu uzeo ime Petar. Od tog monaha Petra oni se i nazvaše Petrovići.
nastavak na sledećoj strani