
Ratni zamah koji je godinama održavao rusku privredu pokazuje znake slabljenja, dok se Kremlj suočava sa sve ozbiljnijim ekonomskim pritiscima. Posle početnog prilagođavanja na zapadne sankcije uvedene 2022. godine zbog invazije na Ukrajinu, ruska ekonomija sada ulazi u osetljiviju fazu, a izazovi pred predsednikom Vladimirom Putinom postaju sve složeniji. Kada su zapadne zemlje pre četiri godine uvele restriktivne mere Moskvi, njihovi lideri nastupali su sa velikom dozom samopouzdanja. Tadašnji predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Džozef Bajden, poručio je u martu 2022. da je „ruska ekonomija na putu da se prepolovi“ i da bi Rusija mogla da ispadne iz grupe 20 najvećih svetskih ekonomija, prenosi NIN.
Takva prognoza pokazala se netačnom. Posle početnog šoka izazvanog sankcijama, Rusija je naglo povećala vojnu potrošnju, što je pokrenulo snažan, ali veštački ekonomski rast. Umesto pada, Rusija je do 2025. godine postala deveta najveća svetska ekonomija, prestigavši Kanadu i Brazil, i našavši se odmah iza Italije, Francuske i Velike Britanije.
Međutim, dalji uspon sada deluje malo verovatno. Tokom 2026. godine sve je više znakova da se ruska ekonomija konačno zaustavlja i ulazi u fazu stagnacije. Iako se scenario dramatičnog kolapsa, kakav je Zapad očekivao, nije ostvario, Kremlj se danas nalazi u najkrhkijoj ekonomskoj poziciji od trenutka kada su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu, piše Gardijan.
Privredni rast je gotovo stao usled pada cena nafte, ključnog izvora budžetskih prihoda, ali i zbog dugoročnih demografskih problema koje je ratna potrošnja godinama prikrivala. Da bi popunila budžetske rupe, država je posegla za povećanjem poreza, dok je čitav sistem javne potrošnje preusmeren ka ratnim potrebama, na račun socijalne zaštite, obrazovanja i zdravstva.
nastavak na sledećoj stranici