
Sutra je Badnji dan, jedan od najznačajnijih dana u srpskoj tradiciji, dan koji nas priprema za rođenje Hristovo i dolazak Božića. Od davnina, Badnji dan se doživljava kao vreme molitve, porodičnog zajedništva i poštovanja tradicionalnih običaja. Posebno je važno da se Srbi u dijaspori, koji žive daleko od domovine, podsete ovih običaja. Iako su okolnosti drugačije, duh Badnjeg dana može se sačuvati svuda – u stanu, kući, ili malom porodičnom krugu, jer su smisao i simbolika važniji od forme.
Kako prenosi Telegraf, pravoslavni vernici koji Božić slave po julijanskom kalendaru sutra će obeležiti Badnji dan, koji je i poslednji dan božićnog posta i najavljuje proslavu najradosnijeg praznika, rođenje Isusa Hrista. Badnji dan je poslednji dan božićnog posta, a ujedno i porodični praznik i dan koji predstavlja veliku sreću jer porodica na Badnje veče okupljena za posnom trpezom dočekuje dan rođenja Hristovog.
Badnjak je, po pravilu, mlado cerovo ili hrastovo drvo i kao simbol predstavlja drvo koje su pastiri doneli a pravedni Josif založio u hladnoj pećini kada se Isus rodio. Nagoveštava i drvo Krsta Hristovog. Takođe, druga simbolika Badnjaka je u tome, što njegovim paljenjem pred rođenje Hristovo vernici potvrđuju odricanje od staroslovenskog paganskog boga Badnje, čiji je kip bio deljan od drveta.
nastavak na sledećoj stranici