UNIŠTENJE RUSIJE: istorijski san ili normalan splet okolnosti?

23. mart, 2022 Napišite komentar

Rusija je u svojoj istoriji uvek važila za jednu od najvećih svetskih sila. Kao takva često je bila u geopolitičkim igrama a učesnik je i najvećih ratova koje je zemaljska kugla ikada poznavala. Pa je tako u novijoj istoriji bila na meti Napoleonove Francuske, Osmanskog carstva, Austrougarskog carstva, nacističke Nemačke i ne u direktnom ali inderektnom „ratu“ sa zapadnim silama poslednjih nekoliko decenija.

Ono što je interesantno, to je da nikada niko nije uspeo da pokori Rusiju. Napoleon je želeo da kao krunu svoje vladalačke karijere pokori Rusiju. Sa nešto manje od 700000 vojnika krenuo je u pohod uspevši čak da zauzme Moskvu. Rusi su te 1812.godine brojali oko 500000 vojnika ali se ubrzo ta brojka popela na 900000 zbog primirja sa Osmanskim carstvom i Austrougarskom. Rusi su mu ostavili praznu Moskvu povukavši sve ljude i rezerve hrane tako da su Napoleon i njegova vojska bili u velikom problemu. Rusi su tada spalili sve što bi koristilo Napoleonovoj vojsci. Nedovoljno hrane za vojnike i grad u pepelu, naterao je francusku vojsku na povlačenje a bilo je i veliki broj dezertera. Istoričari smatraju da je ovaj neuspeh Napoleona početak njegovog kraja a za Rusiju predstavlja simbol za ojačanje njihovog nacionalnog identiteta.

Krim o kome se danas mnogo priča, bio je razlog za veliki Krimski rat (1853. – 1856) koji je povela koalcija sačinjena od Velike Britanije, Drugog Francuskog Carstva, Osmanskog Carstva i Kraljevine Sardinije. Naravno protiv Rusije. Francuzi, Britanci i Turci su uspeli da se iskrcaju na Krim ali je na obe strane bilo velikih ljudskih gubitaka. Rusija je imala oko 450000 poginulih a koalicija ukupno 240000 od čega Francuska 95000. Ovaj rat je završen tako što su Britanci i Francuzi uši u Sevastopolj i što se postigao dogovor o demilitarizaciji Crnog Mora. Na Krimski rat se nadovezuje Rusko-Turski rat 1877.godine koji je odgovor na ratove protiv Turaka koji su poveli Balkanski narodi za oslobođenje (Srbi, Bugari i Rumuni).

Geopolitičke tenzije između Austrougarske i Nemačke sa jedne strane i Rusije sa druge, učinile su da Rusija napravi savez sa Francuskom i Velikom Britanijom i uđe u rat koji će biti prvi u istoriji svetskih razmera. Rusi su u ovom ratu izgubili mnogo ljudi i teritorija. Izašli su iz rata 1917.godine posle oktobarske revolucije a boljševički režim je potpisao sa Nemačkom 03.marta 1918.godine napuštanje Ukrajine, Baltičkih zemalja i Kavkaza. U Prvom svetskom ratu Rusija je izgubila preko 3 miliona ljudi kao i primat u Evropi i svetu.

nastavak na sledećoj strani

Strane: 1 2

Tagovi:

Podržite rad sajta!

Ukoliko želite da pomognete rad našeg sajta "Svi Srbi u Parizu" možete uplatiti vaše donacije preko paypal-a ili vaše bankarske kartice.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *