
Rađanjem nacizma u Nemačkoj, ponovo se rađa velika ideja o pokoravanju Rusije i njenom konačnom uništenju. Adolf Hitler nije krio svoje želje pa je 22.juna 1941.godine napao Rusiju na takozvanom Istočnom frontu. Ovaj front je bio najveće, najtragičnije i najkrvavije bojište u Drugom svetskom ratu. Nemačkoj i saveznicima (naročito Japanu), Rusija je bila preveliki zalogaj. Poginulo je 800000 Nemačkih i njoj savzničkih vojnika a 1,2 miliona je palo u zarobljeništvo što čini 75% od ukupnih gubitaka Nemačke u Drugom svetskom ratu. Nemačka invazija na istok je bila motivisana moćnim antislovenskim rasizmom koji su nacisti osećali, koji nije imao pandan na Zapadnom frontu, što je rezultiralo, ogromnom brutalnošću i prema vojnicima i prema civilima. Rat je naneo ogromne gubitke i patnje civilnom stanovništvu pogođenih zemalja. Iza linija fronta, zverstva prema civilima u zonama koje su Nemci okupirali su bila uobičajena, uključujući i Holokaust.
Nemačke snage i njihovi saveznici su se ponašali prema civilnom stanovništvu posebno brutalno, sela su spaljivana, a hiljade civilnih taoca ubijano. Obe strane su učestalo praktikovale taktiku spržene zemlje. Kada su se borbe premestile na teritoriju naseljenu Nemcima, masovna silovanja nemačkih žena su bila uobičajena. Nakon rata, nemačko stanovništvo Istočne Pruske i Šleske je izmešteno na zapad, što je predstavljalo jednu od najvećih prisilnih migracija u svetskoj istoriji. Veliki deo borbi se odigravao u naseljenim mestima, ili u njihovoj blizini, i akcije obe strane su doprinele ogromnim žrtvama među civilima. Uz velike gubitke sve do 1945.godine Crvena armija je uspela da zada konačan udarac nacističkoj Nemačkoj i njenim saveznicima i u najvećoj meri doprinela uništenje nacizma i pobedu saveznika u Drugom svetskom ratu. Za to su platili ogromnu cenu sa 26,6 miliona poginulih. Ipak uspeli su da ne padnu u ropstvo uprkos ovolikoj velikoj ceni.
Od kraja Drugog svetskog rata pa do današnjeg dana, najveći saveznici su Rusima okrenuli leđa i formirali vojnu alijansu po imenu Nato, koja je prvobitno imala za cilj da se odbrani od eventualnih pretenzija i opasnosti SSSR-a. Kada je nestao SSSR, 1991.godine, Nato, umesto da se rasformira, počeo je još više da se širi ka istoku prilazeći granicama Rusije. I pticama na grani je bilo jasno da Nato želi okružiti Rusiju. Rusija je celu priču shvatila veoma ozbiljno i posle 2014.godine i dolaska na vlasti u Ukrajini ljudi podobnih zapadu, počela da se polako sprema za još jednu istorijsku odbranu. Svi se slažu da je Rusija napala Ukrajinu i da je pogazila njen suverenitet. Svi se slažu da je velika tragedija da se ubijaju između sebe dva ista, bratska, pravoslavna naroda. Ali treba kroz ove istorijske činjenice sagledati Rusku reakciju bez da se želi opravdati njen sukob sa Ukrajinom. Verovatno rata ne bi bilo da Ukrajina nije imala pretenzije da uđe u Nato, da nije Ruski narod Donbasa i Luganska bio pod stalnim napadima Ukrajinskih vojnih i paravojnih snaga, da nije brisano sve što je Rusko u Ukrajini i da Rusija sve ovo nije shvatila kao pokušaj zapadnih sila da joj jednom za sva vremena „skinu skalp“ i pokore je.
Uspostavljanje novog svetskog poretka i dominacije Nato-a je trebalo da se nastavi (posle Jugoslavije, Avganistana, Iraka, Libije, Sirije…) sa Rusijom pa verovatno sve do Kine. Izgleda da je i ovog puta Rusija pretvrd orah onima čija se istorija između ostalog bazira na osvajačkim ratovima, kolonijalizmu, sa stalnom težnjom dominacije u svetu i pokoravanja drugih naroda. Rusija je uvek bila inspiracija najdominantnijim silama u određenim periodima istorije zbog njenog slobodarskog duha, veličine na kojoj se prostire i pravoslavlja. Ovog puta protivnici Rusije nisu direktno ušli u sukob sa njom jer je Rusija više nego ikada, vojno, pretnja po njihovo postojanje. Zato čine sve da je ekonomski unište kada trenutno to ne mogu vojno. Nadamo se da će ovaj rat u Ukrajini veoma brzo prestati i da ratova više neće biti u budućnosti. Nadamo se da će se želja za dominacijom u svetu najzad iskoreniti iz glava nekih ljudi i naroda. Mir nema cenu i neka je večna slava svim žrtvama ukrajinskog sukoba.