
Takva transplantacija je već pokušana kod primata, ali nikada kod ljudi. Zaista, ljudski organizam sadrži antitela koja napadaju vrstu šećera koja je normalno prisutna „na svim ćelijama svinja“, što izaziva „trenutno odbacivanje“ organa, objašnjava Robert Montgomeri. Ali ovog puta životinja je bila genetski modifikovana da više ne proizvodi ovaj šećer i nije primećeno „brzo odbacivanje bubrega“.
Neki stručnjaci su tu vest dočekali sa oprezom, pošto detaljni rezultati studije još nisu objavljeni u naučnom časopisu. „Ipak, to je zanimljiv korak na putu ka korišćenju genetski modifikovanih svinja kao izvora organa za transplantaciju“, prokomentarisao je Alan Arčibald, specijalista za genetiku na Univerzitetu u Edinburgu. Ksenografti – od životinjskih do ljudskih – nisu novi. Doktori su pokušavali transplantaciju među vrstama najmanje od 17. veka, pri čemu su se najraniji eksperimenti fokusirali na primate. Srce pavijana je 1984. presađeno u bebu, ali je mališan, pod nadimkom „Baby Fae“, preživeo samo 20 dana.