
5) U BOJU NA MARICI IZGINULO DOSTA SRBA PREDAKA DANAŠNjIH MAKEDONACA
U Maričkoj bici, 26. septembra 1371. godine, srpsku vojsku su predvodili braća Mrnjavčevići, koji su živeli i iz Prilepa vladali južnim srpskim oblastima, a srpska vojska je bila sastavljena u većini od Srba iz Makedonije.
Mesto gde je srpsku vojsku Mrnjavčevića zadesila katastrofa Turci su nazvali „Sirpsindigi“ (tur. „Sırpsındığı“) ili u prevodu „pogiblje Srba“, a ne Makedonaca.
6) STRANI IZVORI VIDELI SU MAKEDONCE KAO SRBE
U moru izvora, mogu se kao neki od najvažnijih izdvojiti turski i nemački (habzburški) koji navode Karpošev ustanak kao srpski, odnosno gde precizno navode Karpoša kao Srbina, njegove ustanike kao Srbe i njegov tabor nazivaju srpskim.
Mnogi strani putopisci, uključujući i one iz Napoleonove Francuske pisali su o makedonskim Slovenima kao o Srbima.
Zanimljiv je podatak i da je bitoljski lekar, po narodnosti Čeh, Jozef Miler napravio detaljni popis grada Bitolja-današnjeg drugog po veličini u Severnoj Makedoniji, a nekada drugog po veličini u Kraljevini Srbiji.
U njemu Miler za slovensko stanovništvo navodi da su Srbi, a dalje popisuje druge narode. Bugara, a kamo li posebnih Makedonaca, nema.
Dr Jozef Miler je u Bitolju služio kao lekar lokalnog turskog paše, a popis je uradio tridesetih godina 19. veka pre početka bilo kakve nacionalne propagande sa bugarske strane i pre početka srpsko-bugarskog sukoba.
O Makedoncima kao Srbima (a ne kao Bugarima) pisao je u 19. veku i istaknuti ruski diplomata Ivan Stjepanovič Jastrebov, koji je lično skupljao podatke na terenu današnje Severne Makedonije za vreme turske okupacije i, pored ostalog, objavio knjigu pod nazivom „Običaji i pesme turskih Srba“ sa prostora današnje Severne Makedonije.
nastavak na sledećoj stranici