
Tajni plan za gašenje TikToka, Instagrama, Snapchata i X-a
Rigorozni zakonski predlog usledio je nakon što je vlada već razmatrala radikalnije opcije. Prema dokumentima koje je otkrio Blast, premijer Sebastijen Lekornu (Sébastien Lecornu) uputio je 22. oktobra pismo direktorima četiri vodeća telekomunikaciona operatora (Orange, Bouygues Telecom, Free i SFR). Od njih je zatraženo da budu spremni za privremenu obustavu pristupa aplikacijama Snapchat, TikTok i Instagram, a naknadno je na listu dodata i platforma X (bivši Tviter).
Planirano je da se blokada sprovede putem filtriranja DNS domena na nekoliko sati tokom vikenda 24. i 25. oktobra. Međutim, na tajnom video-sastanku održanom narednog dana, pravni i tehnički timovi operatora izrazili su snažno protivljenje:
Tehnička neizvodljivost: Vlada je tražila geografski i mrežno ograničeno blokiranje (samo na mobilnim mrežama), što su operatori ocenili kao nemoguće sprovesti u tako kratkom roku.
Lako zaobilaženje: Ukazano je da bi korisnici blokadu lako zaobišli korišćenjem običnih VPN servisa ili alternativnih aplikacija za dopisivanje.
Pravna nesigurnost: Operatori su zahtevali zvaničan, potpisan i objavljen dekret kako bi se zaštitili od tužbi, dok je vlada smatrala da je dovoljna interna instrukcija bez objavljivanja u Službenom listu (Journal officiel).
Iako je aktivacija bila planirana za 24. oktobar u 14 časova, od potpunog gašenja se u poslednjem trenutku odustalo.
Specijalna operacija 24. oktobra: Oboreno 112 spornih objava
Umesto potpunog blokiranja, vlada je 24. oktobra aktivirala poseban operative centar za nadzor. Prema podacima medija RMC, ova jedinica je uspela da izdejstvuje brzo uklanjanje 112 objava koje su uglavnom sadržale pozive na nasilje. Procenjuje se da su ti sadržaji mogli dosegnuti do dva miliona pregleda.
Takođe, kompanija Meta (vlasnik mreža Facebook, Instagram i WhatsApp) formirala je poseban tim za moderaciju koji je u stalnom kontaktu sa francuskim službama bezbednosti. Predstavnici vlasti najavili su da bi isti mehanizam mogao biti primenjen i tokom narednih demonstracija zakazanih za subotu, 31. oktobar. Sa druge strane, brojni korisnici na mrežama optužili su državu za cenzuru, ističući da je pretraga snimaka sa protesta bila drastično smanjena (npr. hešteg #24octobre korišćen je sedam puta manje nego predhodni #17octobre).
Krhki pravni temelj i rizik od Ustavnog suda
Ovakav potez Pariza nosi značajne pravne rizike. List Le Figaro upozorava da se vlada poziva na evropske uredbe o terorističkom sadržaju koje uopšte ne spominju reč „pobuna“, niti predviđaju kompletno blokiranje sajtova.
Sličan presedan dogodio se u maju 2024. godine, kada je vlada Gabrijela Atala (Gabriel Attal) blokirala TikTok na dve nedelje tokom nemira u Novoj Kaledoniji. Državni savet (Conseil d’État) je 1. aprila 2025. godine proglasio tu meru nezakonitom i nesrazmernom, uz napomenu da bi privremeno gašenje moglo biti zakonito samo u ekstremno „izuzetnim okolnostima“ i pod strogim uslovima koji u ovom slučaju nisu bili ispunjeni.




