
Zaštita od prezaduženosti ili dodatni pritisak na kućni budžet?
Zvanično obrazloženje francuskih vlasti navodi da je osnovni cilj novih mera sprečavanje finansijskih zloupotreba, bolja zaštita potrošača i smanjenje rizika od ulaska u spiralu prezaduženosti.
Međutim, analitičari upozoravaju da bi nova pravila mogla predstavljati ozbiljan izazov za veliki broj domaćinstava koja u uslovima ekonomske krize redovno koriste bankarski minus za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Podaci iz istraživanja pokazuju razmere oslanjanja građana na ovaj vid zaduživanja:
Prema barometru kupovne moći agencije Cofidis, čak 38% građana Francuske koristi dozvoljeni minus, uz prosečan mesečni iznos prekoračenja od 411 evra.
Istraživanje agencije CSA za portal LesFurets pokazuje da 24% građana ulazi u minus svakog meseca ili gotovo svakog meseca. Kod mlađe populacije (starosne dobi od 25 do 34 godine), taj udeo dostiže čak 42%.
Ovi podaci dolaze u trenutku kada statistika državnog zavoda za statistiku (Insee) ukazuje na to da polovine zaposlenih u privatnom sektoru zarađuje manje od 2.190 evra neto mesečno, dok prosečna neto zarada za puno radno vreme iznosi 2.733 evra. U takvom ekonomskom okruženju, pooštravanje uslova za pristup bankarskom minusu iznad 200 evra moglo bi znatno otežati premošćavanje mesečnih finansijskih praznina za znatne slojeve stanovništva.





