
U središtu čitave dinamike, prema Kasparovu, nalazi se Ukrajina. On naglašava da Putin smatra da bez Ukrajine nema ruskog carstva. Zbog toga se teritorijalno osvajanje Ukrajine uklapa u mnogo širi projekat. Kasparov upozorava da bi kapitulacija Ukrajine imala razorne posledice po evropsku bezbednost jer bi uništila poverenje u kolektivne garancije NATO-a i otvorila prostor za ruski pritisak na preostale države. On tvrdi da bi u slučaju prinudne kapitulacije Ukrajine NATO praktično prestao da postoji. Takav scenario, po njegovom mišljenju, predstavljao bi simbolički i strateški slom zapadne bezbednosne arhitekture.
Kasparov zato poziva Zapad da povrati sposobnost odvraćanja. On ističe potrebu za snažnijom vojnom pomoći Ukrajini, za ekonomskim ojačavanjem evropskih zemalja i za političkim i vojnim inicijativama koje bi Zapadu omogućile da pokaže odlučnost. Dok NATO naglašava svoju koheziju kroz izjave generalnog sekretara, Kasparov smatra da se institucionalne poruke i realna situacija sve više razilaze.
U njegovoj interpretaciji Putinova strategija ne podrazumeva iznenadni napad već postepeno slabljenje. To slabljenje obuhvata paralizovanje NATO-a, podsticanje unutrašnjih podela u Evropi i korišćenje stalnog vojnog pritiska. Kasparov smatra da Kremlj nastoji da pretvori slabosti Zapada u sopstvenu geopolitičku prednost i da tako ostvari dugoročnu pobedu nad političkim i institucionalnim strukturama koje su oblikovale Evropu nakon Hladnog rata.
1 komentar
Pa u čemu je problem? Zar NATO i EU ne rade to isto Rusiji? Zar nisu izazvali rat sa Ukrajinom? Zar ne kažu da Rusiji treba naneti strateški poraz? Ne treba biti vrhunski šahista pa znati da batina ima dva kraja.