
Evropa ulazi u novu energetsku krizu, a vozači širom kontinenta već osećaju njen pun udar. Cene benzina i dizela u Francuskoj, ali i širom Evrope, otišle su u nebo, dostižući nivoe koji prete da ozbiljno uzdrmaju svakodnevni život građana, ali i ekonomsku stabilnost čitavih država.
Cene goriva u Evropi beleže dramatičan rast, a pojedine zemlje već su probile psihološke granice od dva evra po litru za benzin koji je čak za 40 centi jeftiniji od dizela koji se na najjeftinijim benzinskim pumpama u Fracuskoj plaća 2.40 evra. Za bezolovni benzin, u Norveškoj cena ide i preko 2,30 evra, u Holandiji oko 2,20 evra, dok Danska prati sa oko 2,15 evra. U Italiji i Francuskoj vozači već plaćaju oko 2 evra po litru, dok u Nemačkoj cene variraju između 1,95 i 2,05 evra. Na ove cene dodajte 40 centi za dizel gorivo.
Dok cene rastu, pojedine države počinju da uvode restrikcije. U delovima Francuske već su zabeleženi redovi na pumpama. Razmatraju se i prioriteti snabdevanja za hitne službe, kao i podsticaji za rad od kuće kako bi se smanjila potrošnja. Sve više vlada razmatra čak i sistem kartica za gorivo, što jasno pokazuje dubinu krize koja dolazi.
Glavni uzrok ove eksplozije cena nije više samo tržišna dinamika, već pre svega ratna dešavanja na Bliskom istoku. Sukobi u ključnim regionima za proizvodnju i transport nafte doveli su do poremećaja u snabdevanju, povećanja cena sirove nafte i panike na tržištima. Strah od širenja konflikta dodatno podiže cene, jer investitori i države pokušavaju da obezbede zalihe.
U isto vreme, dok Evropa trpi posledice, Rusija beleži značajan profit. Zbog rasta globalnih cena energenata, prihodi od izvoza nafte i gasa su porasli, a procene govore da Moskva ostvaruje milijarde dodatnih prihoda na mesečnom nivou. Uprkos sankcijama, ruski energenti i dalje nalaze put do tržišta preko alternativnih kanala, što dodatno komplikuje situaciju i pokazuje koliko je globalno tržište energije povezano.
nastavak na sledećoj strani