
Srbi slave Božić 7.januara po novom ili 25. po starom kalendaru. Rođenje Hristovo je najradosniji hrišćanski praznik a u Srbiji je ovaj dan neradan od 2001. godine. Srbi Božić proslavljaju širom sveta a posebno se praznuje i slavi u Francuskoj i celoj dijaspori. Mnogo je običaja vezano za ovaj dan Hristovog rođenja.
Svi oni koji su postili četrdeset dana odlaze ujutru u crkvu kako bi se pričestili. Takođe vernici dočekuju Božić u svojim crkvama i hramovima koji službuju jutrenje. Božić Srbi čestitaju rečima, „Hristos se rodi“ a odpozdravlja se rečima „Vaistinu se rodi“ ili „Vaistinu se Hristos rodi“. Prva osoba koja uđe u kuću se zove položajnik. On uvek ulazi u kuću desnom nogom preko praga. Običaj je da on posle čestitanja praznika sa domaćinima, prilazi šporetu i džarajući vatru izgovara „koliko varnica, toliko zdravlja, toliko parica, toliko sreće, toliko veselja, Gospode daj“. Pošto se u savremenim uslovima i urbanim sredinama sve ređe nalaze šporeti na drva, ovaj običaj se izvodi tako što položajnik odvrne česmu i počne da izgovara „koliko kapljica toliko dobrog zdravlja, toliko parica…“.
Običaj bez koga Božić ne prolazi je tradicionalna česnica. Na jugu i istoku Srbije, ona se mesi za Badnje veče i to je možda običaj koji se najduže sačuvao od davnina. Naime ranije su naši preci slavili novi dan onog trenutka kad padne mrak, iz toga je proizašlo i lomljenje česnice za Badnje veče. Bilo kako bilo, u česnicu se stavlja novčić. Česnica se ne seče već je ukućani pre obroka lome. Veruje se da onaj ko izvuče novčić, imaće sreće tokom cele godine.
Za Božić se priprema mrsna trpeza a tradicija je da se sprema pečenje. Najčešće je to svinjsko a može biti i jagnjeće. U toku Božićne trpeze, gori sveća. Na Božić se ne treba svađati i treba biti radostan i raspoložen jer se smatra da će takva biti cela godina.