
Telefonski razgovor koji je trajao više od sat vremena između Donalda Trampa i Vladimira Putina 12. februara označio je prekretnicu u ratu u Ukrajini. Bez konsultacija sa Kijevom i evropskim saveznicima, bivši i potencijalno budući američki predsednik formalizovao je početak direktnih pregovora s Moskvom o okončanju sukoba. Ovaj potez, koji ide u korist ruskih interesa, dodatno izoluje Ukrajinu i stvara nove tenzije unutar NATO saveza, piše Francetvinfo.
S druge strane ovakav potez znači da se američki predsednik ne obazire uopšte ma Evropu i da je totalno marginalizovao. Zbog toga jake reakcije među evropskom zvaničnicima.
SAD prepuštaju inicijativu Moskvi
Donald Tramp ne krije ambiciju da postigne mir u Ukrajini, ali način na koji to čini izaziva zabrinutost u Kijevu i Briselu. Njegova odluka da pregovara isključivo s Moskvom odražava želje Vladimira Putina, koji je više puta insistirao na direktnim razgovorima sa SAD, pri čemu bi Ukrajina bila zaobiđena. Ovaj pristup praktično marginalizuje predsednika Volodimira Zelenskog i ruši zajednički front koji su Zapadne sile gradile od početka invazije 2022. godine.
Dodatnu težinu ovom preokretu daje i stav novog američkog sekretara za odbranu Pita Hegseta. Na sastanku u sedištu NATO-a u Briselu, Hegset je jasno stavio do znanja da je povratak Ukrajine na granice pre 2014. godine „nerealan“ i da Vašington ne planira raspoređivanje trupa u Ukrajini. Ove izjave signaliziraju značajnu promenu u američkoj politici – SAD više ne insistiraju na punoj teritorijalnoj celovitosti Ukrajine, što je ključni zahtev Kijeva.
nastavak na sledećoj stranici