
„U pregovorima sa Srbijom zahtevamo vladavinu prava, borbu protiv korupcije, javne nabavke, medijsko zakonodavstvo, izborno zakonodavstvo. Bez toga, Srbija neće moći da napreduje ka EU“, rekla je Kos.
Diplomatski izvori navode da su protesti uticali i na optiku zemalja članica prema otvaranju klastera 3, jer mnoge smatraju da bi takva odluka u jeku društvene i političke krize poslala pogrešnu poruku. Odnos prema Rusiji je druga ključna tema, koja je dodatno dobila na značaju nakon najavljenog učešća predsednika Srbije Aleksandra Vučića na proslavi Dana pobede 9. maja u Moskvi, ali i angažovanja ruske bezbednosne službe FSB za izveštaj o upotrebi zvučnog oružja na demonstracijama u Beogradu.
Prema diplomatskim izvorima, ovakvi događaji, a posebno moguća poseta Moskvi, za veći broj zemalja su crvena linija, posle koje razgovor o klasteru 3 postaje praktično nemoguć. Švedska ministarka za Evropu Džesika Rozenkranc saopštila je da bi odlazak u Moskvu 9. maja, umesto proslave Dana Evrope, bio „korak u pogrešnom pravcu“.
Kako je navela, prihvatanje aktuelnog „ruskog propagandog narativa“ bilo bi viđeno kao kršenje vrednosti EU i strateškog pravca zemlje. „Na srpskom rukovodstvu je da pokaže da li je ozbiljno u vezi sa pristupanjem EU“, saopštila je Rozenkranc, koja je nedavno posetila Beograd.
Predsedavajući odbora za spoljni politiku Evropskog parlamenta Dejvid Makalister nije želeo da komentariše moguće posledice Vučićeve posete Moskvi, ali kaže da je Vlada Srbije svesna potrebe da uskladi spoljnu politiku sa EU.
„Rusija, a posebno predsednik Vladimir Putin, odgovorni su za nasilnu, brutalnu i ilegalnu ratnu agresiju protiv Ukrajine koja traje već više od tri godine. Svi koji imaju posla s Putinom trebalo bi da budu svesni toga“, naglasio je Makalister.
Evropska komisija se već tri godine drži svoje ocene da je klaster 3 „Konkurencija i inkluzivni rast“ tehnički spreman za otvaranje. Međutim, optimizam Komisije o njegovom skorom otvaranju sada je zamenjen mnogo uzdržanijim stavom.
nastavak na sledećoj strani