VELIKI POST POČINJE DANAS: NAJVAŽNIJE INFORMACIJE O PRAVILIMA I TRAJANJU POSTA

23. februar, 2026 Napišite komentar

Danas, 23. februara, počinje Vaskršnji post – najduži i najstroži post u toku godine, vreme duhovne pripreme, pokajanja i uzdržanja kojim se vernici pripremaju za najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.

Naziva se još i Veliki post (zbog posebne važnosti, ali i dužine trajanja), Časni post (zato što obuhvata vreme stradanja Hristovog i Njegovog razapinjanja na Časni krst), Velika četrdesetnica (zato što je ukupno trajanje posta četrdeset dana). Traje od Čistog ponedeljka do Lazareve subote.

Na kraj ovog posta nadovezuje se post Strasne sedmice, tako da je ukupno vreme trajanja posnog perioda 48 dana – najduži u toku godine – i završava se praznikom Vaskrsenja.

Prva nedelja posta zove se Čista. Druga nedelja je Pačista. Treća nedelja je Krstopoklona, jer se vernicima koji su stupili u podvig posta iznosi Časni krst na jutrenju na poklonjenje i celivanje. Četvrta nedelja je Sredoposna, jer je to vreme sredine posta. Peta nedelja posta se naziva Gluvna. U toku te nedelje se ne peva, ne igra i ne svira, a poslovi se ne započinju. Šesta nedelja je Cvetna. Tako je nazvana po cveću i zelenim grančicama koje su deca i građani bacali pred Hrista pri Njegovom ulasku u Jerusalim. Sedma, poslednja sedmica pred praznik Vaskrsenja je Strasna ili Velika nedelja. Najznačajniji dan u toj nedelji je Veliki petak, jedini dan u godini kad u Pravoslavnim hramovima nema jutrenja niti bogosluženja, već se samo popodne drži opelo razapetom Isusu Hristu. Tom prilikom, jedini put u godini, iznosi se plaštanica u koju je starac Josif iz Arimateje umotao Hristovo telo posle skidanja sa krsta.

Zašto postimo?

Hrišćanski post vodi poreklo od Gospoda Isusa Hrista. On je sam postio, govorio o postu i rekao da će Njegovi učenici postiti. Sveto pismo svedoči da su apostoli i prvi hrišćani postili, a tako je bilo kroz svu istoriju Crkve do danas. „Post je sve Svete rukovodio u životu po Bogu.“ Cilj posta je približavanje Bogu, to jest zajednica sa Bogom, proslavljanje Boga i poštovanje Njegovih svetih. Zajednicu sa Bogom postižemo upravo postom u kome je vrhunac pričešće koje predstavlja krajnji cilj zajedničarenja sa Hristom.

Post (podvig) po sebi bez pričešća nema smisla, jer se čovek ne spasava svojim trudom i naporom već blagodaću Božijom kroz telo i krv Hristovu (Jn. 6. 53–56).

Pravi post ima dve strane: telesnu i duhovnu i sastoji se kako u uzdržanju od mrsne hrane tako i u uzdržavanju od rđavih misli, želja i dela, umnožavanju molitava, dobročinstava i vršenju sviju evanđelskih vrlina. Stoga, Sveti Vasilije Veliki opominje: „Korist od posta ne ograničavaj samo na uzdržavanju od jela, zato što je istinski post udaljavanje od zlih dela“.

U jevanđelju čitamo: „Ako ne jedete Tela Sina Čovečjeg, ni pijete Krvi Njegove, života nećete imati u sebi. Ko jede moje Telo i pije moju Krv ima život večni, i ja ću ga vaskrsnuti u poslednji dan“ (Jov. 6, 53–55).

Izvor: Buntcg

Tagovi: - - - -

Podržite rad sajta!

Ukoliko želite da pomognete rad našeg sajta "Svi Srbi u Parizu" možete uplatiti vaše donacije preko paypal-a ili vaše bankarske kartice.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *