
Srpska pravoslavna crkva u nedelju, 27. septembra, proslaviće Vozdviženje Časnog krsta, u narodu poznato kao jesenji Krstovdan – praznik duboke simbolike, strogo obeležen postom i snažnim narodnim običajima, piše N1.
Krstovdan je crveno slovo u crkvenom kalendaru, a vernici na taj dan poste – mnogi jedu samo hleb i grožđe. U narodu je od davnina ukorenjena izreka: „Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti“.
Praznik potiče još iz 326. godine kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, u Palestini pronašla Časni krst na kojem je raspet Isus Hristos. Pred okupljenim narodom patrijarh Makarije je podigao krst ka nebu – i otuda naziv Vozdviženje (uzdizanje). Kasnije, ovaj praznik je vezan i za povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.
nastavak na sledećoj stranici