
Komisija traži alternativna rešenja
Nakon odbijanja ECB-a, Evropska komisija započela je ispitivanje alternativnih mehanizama kako bi se obezbedila privremena likvidnost i nastavilo sa planom zajma od 140 milijardi evra za Ukrajinu. Portparol Komisije izjavio je za FT da je od ključne važnosti obezbediti dovoljnu likvidnost za potencijalne obaveze prema Centralnoj banci Rusije, jer je Evropska unija dužna da ostane sposobna da ispunjava međunarodne finansijske obaveze. Istakao je da su razgovori o tehničkim garancijama za ovaj model još u toku.
Evropska unija je od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine zamrzla oko 210 milijardi evra imovine Rusije. Belgija, u čijem se finansijskom sistemu nalazi najveći deo te imovine, protivi se korišćenju sredstava Centralne banke Rusije za finansiranje Ukrajine bez čvrstih garancija. Belgijski premijer Bart De Vever pozvao je ostale članice EU da potpišu „pravno obavezujuće, bezuslovne i neopozive, na zahtev, solidarne garancije“ kako bi se ravnomerno podelio rizik u slučaju da Euroclear bude obavezan da vrati sredstva Rusiji.
Prema navodima FT-a, Belgija strahuje da bi eventualni mirovni sporazum mogao dovesti do ukidanja sankcija i do obaveze da se ruska imovina odmah vrati, što bi u slučaju ogromnog zajma Ukrajini bilo finansijski neizvodljivo.
Odlučujući samit 18. decembra
Lideri Evropske unije trebalo bi da se sastanu u Briselu 18. decembra, gde će jedna od ključnih tema biti pomoć Ukrajini, uključujući i pitanje njenog finansiranja. Očekuje se da će članice pokušati da pronađu kompromis između zahteva Evropske komisije, ograničenja koje je postavila ECB i zabrinutosti Belgije u vezi sa pravnim i finansijskim rizicima korišćenja zamrznute ruske imovine.