DESET GODINA „PROBNOG RADA“ ZA ULAZAK U EU: Brisel menja pravila igre – šta novi plan znači za Srbiju i region?

17. novembar, 2026 Napišite komentar

Evropska unija ulazi u završnu fazu definisanja novih, znatno strožih pravila za prijem budućih članica. Irsko predsedništvo Saveta EU predložilo je da se takozvani „probni period“ za nove države članice skrati sa prvobitno predloženih 15 na 10 godina, uz mogućnost produženja za još pet godina ukoliko se ukaže potreba.

Ovaj nacrt dokumenta, koji je objavio Euronews, naći će se u sredu pred ambasadorima država članica EU u Briselu, a poslužiće kao direktan osnov za izradu pristupnog ugovora sa Crnom Gorom, koja je trenutno najbliža članstvu. Ipak, ovaj model postavlja presedan za sve buduće članice – uključujući Srbiju, Albaniju, Severnu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Ukrajinu i Moldaviju.

Podela u Briselu: Strah od „novog Viktora Orbana“

Suština novih zaštitnih mehanizama, koje je Evropska komisija predstavila početkom oktobra, jeste da se Briselu omogući brza reakcija ukoliko nova članica nakon ulaska u Uniju počne da nazaduje u oblasti vladavine prava ili blokira zajedničke odluke.

Unutar same Unije postoje dva suprotstavljena bloka:

  • Zagovornici strogih mera: Pet država osnivača EU, predvođenih Holandijom, insistira na oštrim garancijama i punom roku od 15 godina kako bi Unija mogla efikasno da reaguje i spreči pojavu „novog Viktora Orbana“.

  • Prijatelji Zapadnog Balkana: Grupa zemalja u kojoj je i Italija zalaže se za prilagođeniji pristup svakom kandidatu pojedinačno, upozoravajući da nove članice ne smeju biti dovedene u neravnopravan položaj u odnosu na stare.

Glavna tačka sporenja ostaje suspenzija prava glasa u Savetu EU. Dok većina država smatra da ta opcija mora postojati za najteža kršenja pravila, manji broj članica se tome protivi. Takođe, još nije usaglašeno da li bi se ovakve sankcije aktivirale kvalifikovanom većinom (što predlaže Irska kao kompromis) ili bi bila potrebna jednoglasnost svih članica.

Nadzor pre samog ulaska i mogućnost odlaganja prijema

Pored pravila koja važe nakon ulaska u EU, Brisel uvodi i pojačan mehanizam nadzora u fazi neposredno pre formalnog prijema. Ukoliko kandidat u tom periodu odstupi od preuzetih obaveza, članice bi mogle da aktiviraju klauzulu o odlaganju ulaska u EU – u trajanju od jedne do tri godine, ili sve dok se sporno stanje ne ispravi.

Posebno je značajno to što veliki broj država članica traži da se u ovaj obavezni nadzor uključi i usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU (PESC), što Brisel vidi kao ključni alat za sprečavanje uticaja trećih sila (poput Rusije ili Kine) na zemlje kandidate.

Šta ovaj predlog konkretno znači za Srbiju i ostale zemlje kandidate?

Usvajanje ovakvog okvira suštinski menja prirodu evropskih integracija i donosi tri ključne posledice za Srbiju i region Zapadnog Balkana:

  1. Kraj „punopravnog članstva bez ograničenja“ od prvog dana: Za razliku od ranijih talasa proširenja, buduće članice sa Balkana neće odmah dobiti pun imunitet unutar institucija EU. Tokom prvih 10 godina (potencijalno i 15), svako ozbiljnije odstupanje od evropskih standarda u pravosuđu, slobodi medija ili borbi protiv korupcije moglo bi da rezultira privremenim oduzimanjem prava glasa u Briselu.

  2. Spoljna politika kao direktan uslov za ulazak (poseban izazov za Srbiju): Insistiranje pojedinih članica da se u predpristupni nadzor i klauzulu o odlaganju prijema uvrsti usklađenost sa spoljnom politikom EU direktno pogađa Srbiju. To znači da vođenje balansiranih odnosa van okvira briselskih sankcija i deklaracija više neće biti samo prepreka za otvaranje klastera, već bi moglo da posluži kao formalni okidač za odlaganje samog datuma ulaska u Uniju, čak i nakon potpisivanja pristupnog ugovora.

  3. Brži put ka članstvu kao nagrada za kompromis: Paradoksalno, ovi strogi zaštitni mehanizmi zapravo su dobra vest za brzinu proširenja. Skeptične zemlje poput Holandije i Francuske do sada su kočile prijem novih članica iz straha da neće moći da ih kontrolišu kada jednom dobiju pravo veta. Uvođenjem „probnog rada“ od 10 godina, Brisel uklanja glavnu političku kočnicu unutar same EU i otvara vrata da Crna Gora uskoro zaključi pregovore, a da ostali kandidati – uključujući Srbiju, ukoliko ispune reforme – dobiju realniju i bržu perspektivu ulaska do kraja decenije.

Podržite rad sajta!

Ukoliko želite da pomognete rad našeg sajta "Svi Srbi u Parizu" možete uplatiti vaše donacije preko paypal-a ili vaše bankarske kartice.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *