
Evropske države su postigle dogovor o značajnom pooštravanju migracione politike, uključujući mogućnost otvaranja centara za povratak migranata van teritorije EU. Iako mnoge zemlje podržavaju ovaj pristup, Francuska ostaje oprezna, naglašavajući rizike po ljudska prava i pravnu održivost ovakvih rešenja. Sada se postavlja pitanje da li će centri u takozvanim trećim zemljama podrazumevati direktan prebačaj onih koji nemaju boravišnu dozvolu ili samo onih čije zemlje ne poštuju readmisiju. U slučaju da se odnosi za sve koji nemaju legalan boravak u EU, to znači da osoba može završiti u jednom od centara trećih zemalja čekajući deportaciju u svoju zemlju.
Šta predviđa novi evropski dogovor?
Evropski parlament i države članice usaglasile su paket mera koji uključuje:
- osnivanje “hubs de retour” — centara u trećim zemljama (Rwanda, Uganda, Uzbekistan…) gde bi se slali odbijeni tražioci azila
- produženje zabrane ulaska u EU na 10, pa čak i 20 godina
- strože sankcije za migrante koji odbijaju da napuste teritoriju EU
- produženo zadržavanje u centrima do 24 meseca
- brže procedure za deportacije i jači mehanizmi kontrole
Ovaj model već je testirala Italija u Albaniji, ali uz brojne pravne prepreke i sporove koji su projekat usporili.
Francuska – skeptična i oprezna
Dok zemlje poput Danske, Austrije i Nemačke već razmatraju lokacije za nove centre, Francuska i Španija izražavaju ozbiljne rezerve. Pariz upozorava da bi ovakvi centri mogli predstavljati:
- rizik za poštovanje ljudskih prava,
- pravnu nesigurnost,
- potencijalno narušavanje međunarodnih obaveza EU.
Francuska pozicija je jasna: potrebna je kontrola, ali ne po cenu osnovnih evropskih vrednosti.
Zašto EU menja pravila?
Trenutno se samo oko 20% odluka o deportaciji zaista sprovede, što je oštro kritikovala desnica i deo centrističkih stranaka. Novi paket zakona predstavlja odgovor na:
- rastući politički pritisak,
- jačanje desnice u Evropskom parlamentu,
- zahteve građana za strožom kontrolom granica.
Evropski komesar Magnus Brunner izjavio je da će EU sada imati „bolji mehanizam da garantuje sprovođenje povrataka“.
Oštre reakcije levice i organizacija za ljudska prava
Leva politička krila i brojne nevladine organizacije smatraju da je ovo najveće povlačenje EU u oblasti ljudskih prava u poslednjim decenijama. Oni upozoravaju da:
- centri u trećim zemljama mogu biti pravno i moralno problematični,
- produžena detencija ugrožava osnovna prava,
Evropa rizikuje da izgubi svoj identitet kao prostor zaštite i azila.
izvor: Cnews
