
Francusko prisustvo na Grenlandu nije zamišljeno kao direktno vojno suprotstavljanje eventualnoj američkoj operaciji, već kao politički signal: potvrda evropske solidarnosti sa Danskom i odbrane principa nacionalnog suvereniteta. Sjedinjene Države tvrde da im je Grenland „neophodan za bezbednost“, dok evropske zemlje kroz ovu vežbu, pored operativnog, šalju i snažan simbolički odgovor.
Diplomatske tenzije dodatno su se ispoljile tokom sastanka u Vašingtonu između ministara spoljnih poslova Danske i Grenlanda sa američkim zvaničnicima, uključujući državnog sekretara Marka Rubija i potpredsednika Dž. D. Vensa. Nakon razgovora, Kopenhagen je priznao „fundamentalno neslaganje“ sa Vašingtonom. Danski šef diplomatije Lars Loke Rasmusen izjavio je da je „jasno da predsednik Donald Tramp gaji želju da zauzme Grenland“, ocenivši da za to „apsolutno ne postoji potreba“.
Sjedinjene Države već imaju vojnu bazu Pitufik na Grenlandu, sa oko 150 vojnika, namenjenu svemirskom nadzoru i ranom otkrivanju lansiranja raketa koje bi, u slučaju napada na SAD, mogle da prelete Arktik. Prema izveštajima, Tramp preti „invazijom na arktičku teritoriju“, kao i da bi Vašington ponovno mogao da otvori baze zatvorene krajem Hladnog rata.
Očekuje se da će Emanuel Makron dodatno pojasniti francusko angažovanje tokom novogodišnjeg obraćanja oružanim snagama iz vazduhoplovne baze Istr.