
Sutrašnji dan u našem narodu nosi naročitu duhovnu snagu, mir i strahopoštovanje. Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici proslavljaju Preobraženje Gospodnje, praznik u kome se susreću nebeska svetlost, nadljudska tajna i duboka vezanost našeg naroda za prirodu i njene Božanske zakone.
Svetlost Tavora i Letnje Bogojavljenje
Ovaj veliki praznik podseća nas na čudesan događaj na gori Tavor, kada je Isus Hristos, u trećoj godini svoje zemaljske propovedi, poveo apostole Petra, Jakova i Jovana u goru da se mole. Pred njihovim očima, Gospod se preobrazio — Njegovo lice zasijalo je jako kao sunce, a haljine su postale bele kao sneg. Uz Njega su se pojavili proroci Mojsije i Ilija, dok se iz svetlog oblaka začuo glas Boga Oca: „Ovo je Sin moj ljubazni, koji je po mojoj volji; Njega poslušajte.“
Zbog ovog otvaranja nebesa i javljanja Trojičnog Boga, narod ovaj praznik s pravom naziva i Letnjim Bogojavljenjem. To je trenutak u kom se Hristos ne prikazuje samo kao učitelj, već kao Car nad carevima i Spasitelj sveta, najavljujući svoju pobedu nad smrću.
Narodni običaji: Preobraženje vode, gore i ljudske duše
Preobraženje u srpskoj tradiciji nije samo crkveno slovo, već duboko utkan praznik u svakodnevni život domaćina i porodice. U narodu se veruje da se na ovaj dan čitava priroda menja: „Preobražava se i gora i voda.“
Prvo grožđe i blagoslov roda: Po drevnom pravoslavnom običaju, na Preobraženje se u hramovima osvećuje grožđe. Tek od sutrašnjeg dana, posle liturgije i blagoslova, vernici prvi put u godini probaju novi rod grožđa. Time se zahvaljuje Bogu na plodovima zemlje i berbi koja dolazi.
Poslednji dan za kupanje u rekama: Narodno predanje strogo nalaže da je Preobraženje poslednji dan kada se valja kupati u rekama i jezerima. Veruje se da se od sutra voda preobražava, postaje hladnija i da „sunce okreće leđa letu“.
Gledanje u nebo i duhovni mir: Prema starom verovanju, u noći uoči ili na sam dan Preobraženja, nebo se otvara, pa ko duboko u veri pogleda u visine i zamoli za zdravlje i spasenje duše, molitva će mu biti uslišena. Na ovaj dan se ne svađa, ne plače i ne izgovaraju teške reči, već se dom puni mirom i praštanjem.
Gospojinski post: Budući da praznik uvek pada u vreme dvonedeljnog Gospojinskog posta, praznična trpeza je posna, ali bogata dragocenim duhovnim sabiranjem i porodičnim okupljanjem (na ovaj praznik je dozvoljen unos ribe i vina).
Sutrašnji dan nas podseća da, dok se priroda oko nas polako sprema za jesen, svako od nas treba da teži sopstvenom preobraženju — da ostavi stare navike, očisti srce od gnjeva i ispuni ga svetlošću, verom i ljubavlju prema bližnjima.





