Poslednjih decenija iz Srbije ali i celog Balkana, ljudi odlaze u inostranstvo „trbuhom za kruhom“. Međutim, u poslednjih par godina, veliki je broj naših ljudi koji napuštaju inostranstvo i vraćaju se da žive u Srbiji. Poboljšana ekonomska situacija je pravi razlog a i želja da deca odrastaju „sa našima“.
Zanimljivu priču nam je ispričao Dejan Uskoković koji je živeo i radio u Parizu, pa se odlučio da se vrati u Srbiju. I nije zažalio. Dejan ima 38 godina. Rodjen je u Srbiji i po profesiji je poštar. Tokom vremena je odlučio i da se oproba u poslovima u građevini, adaptacijama i završnim radovima. U početku je to bio samo dodatni posao ali vrlo brzo, napuštanjem Poste, postao je jedini izvor prihoda.
Koje ste godine došli u Francusku? -Na zahtev prijatelja koji se bavi istim poslom, u Francusku odlazim 2021 godine. Hteo sam da se oprobam i naravno da zaradim.
Vaša iskustva tokom vašeg boravka u Francuskoj? -Moje lično iskustvo odlaska u Francusku i rada tamo, pre svega, ogleda se u razlici kvaliteta upravo u tim završnim radovima. Moram priznati da je taj kvalitet ovde u Srbiji na zavidnom nivou, bar po mom ličnom radnom iskustvu. Detalji su ti na koje se kod nas ovde dosta poklanja paznje. Materijali su svakako dosta kvalitetniji u Francuskoj kao i dijapazon samog izbora materijala. Tokom mog boravka u Parizu, moj rad se odvijao, kako po privatnim stanovima, tako i na jednom od gradilišta.
U vremenu kada se svet menja iz dana u dan, kada se granice preispituju, a identiteti brišu, postoji jedna istina koja ostaje nepokolebljiva: Srbi sa obe strane Drine čine jedan narod, jedno srce i jednu dušu. Ta veza nije nastala juče, niti je plod političkih trenutaka – ona je duboko ukorenjena u istoriji, kulturi, veri,
Povodom izlaska svoje nove knjige „Complètement à l’Est ! – Récits, rencontres, reportages 1996-2026“, zamenik direktora magazina Le Figaro, ugledni francuski novinar, istoričar i veliki poznavalac Balkana Jean-Christophe Buisson dao je svoj prvi ekskluzivni intervju nakon objavljivanja knjige upravo za portal „Svi Srbi u Parizu“. Buisson, koji već tri decenije iz neposredne blizine prati događaje
Evropska unija poslednjih dana demonstrira retko viđenu političku selektivnost: dok iz Brisela stižu oštre poruke Srbiji zbog najave državnih počasti za Ratka Mladića, u isto vreme gotovo nijedan evropski medij ne izveštava o atmosferi na koncertu Marka Perkovića Tompsona u Vukovaru, gde su se – prema dostupnim snimcima i izveštajima – vijorili ustaški simboli, skandirale
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde održavaju strog pravni konsenzus kvalifikujući dela Ratka Mladića u Srebrenici kao genocid i zločine protiv čovečnosti. Njegova osuda na doživotni zatvor iz 2017. godine, potvrđena u žalbenom postupku 2021. godine. U to vreme postojao je opšti konsenzus među zapadnim političarima, medijima i građanima. Građanima koji
Ovaj tekst nije namenjen opravdavanju bilo kakvog zločina i svaki zločin je za osudu. Ali nijedna velika zapadna zemlja nije zvanično priznala sopstvene generale niti svoj vojni vrh kao „genocidne“ ili kao „ratne zločince“, čak i tamo gde je bilo akata genocida i ratnih zločina. Čak ni Nemačka. Moderna Nemačka je uradila jedinstven posao na
Ako vozite u Srbiji sa stranom vozačkom dozvolom i stranim tablicama, podležete identičnim saobraćajnim propisima kao i građani Srbije. Međutim, postoje bitne razlike u načinu plaćanja kazni, dokumentaciji i pravima. Ovaj vodič pokriva sve što strani vozači treba da znaju. Velika promena je u tome što će se od sada primenjivati i severnomakedonski princip. Isti
Od 1. septembra u Francuskoj stupa na snagu nova stopa poreza po odbitku (prélèvement à la source). Ova godišnja prilagodba, koju izračunava Generalna direkcija za javne finansije (DGFiP), direktno utiče na konačan iznos koji zaposleni i penzioneri primaju na svoje račune, što za određeni deo građana može značiti smanjenje mesečnih prihoda. Kako se izračunava nova
Početak septembra u Francuskoj donosi niz ekonomskih i zakonodavnih promena koje će direktno uticati na kućni budžet. Između novih poskupljenja, restrikcija u socijalnim davanjiima i pojedinih državnih subvencija, donosimo vam detaljan pregled svih novina koje stupaju na snagu od 1. septembra. 1. Ograničenje trajanja bolovanja Vlada zvanično uvodi stroža pravila za otvaranje bolovanja: Prvo bolovanje:
Sutra, 28. avgusta, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležavaju Uspenje Presvete Bogorodice, u narodu poznatije kao Velika Gospojina. Ovaj praznik spada u red najvećih hrišćanskih svetkovina i posvećen je trenutku kada se Majka Božija preselila iz zemaljskog života u nebeski mir. U hrišćanskoj tradiciji, smrt Svetog Duha i Presvete Bogorodice ne posmatra se kao
Dok ratovi, geopolitičke krize i rekordni javni dug podižu nervozu, sve više Francuza postavlja isto pitanje: da li država jednog dana može da posegne za njihovim novcem? Analiza pokazuje da je granica između teorije zavere i stvarnih zakonskih mogućnosti mnogo složenija nego što se često predstavlja. Ratovi na Bliskom istoku, sukob velikih sila, rastuća geopolitička