Izostanak Bogdana Bogdanovića – povreda ključnog strelca skratila je rotaciju i ostavila Jokića bez pravog oslonca.
Slaba podrška klupe – van tandema Jokić–Jović, ostali igrači gotovo da nisu doprineli.
Odbrana i skokovi – Finska je dominirala pod košem i imala više energije.
Mentalna priprema – naši košarkaši su ušli mekano, kao da su unapred računali na prolaz.
Očekivanja nacije i dijaspore
Srbi širom sveta – od Beograda, Novog Sada, Niša, pa sve do Pariza, Beča, Toronta i Čikaga – sanjali su o zlatu. Naša dijaspora, koja se uvek okuplja uz reprezentaciju, ovog puta je ostala u neverici. Srbija je na papiru imala tim snova, ali je na parketu delovala prazno i bez želje.
Za narod koji košarku doživljava kao deo identiteta, ovo nije samo poraz – ovo je rana na ponosu.
Milena u svojim objavama ističe da je očajna i da je izgubila svako pravo na sina, dok korisnici društvenih mreža masovno dele njenu ispovest i izražavaju podršku. S druge strane, Jasna tvrdi da dete čuva potpuno u skladu sa zakonom, zajedno sa svojim suprugom, i podseća da joj je Milena ranije poveravala unuka bez ikakvog
Srpsko stanovništvo ovakve odluke doživljava kao jasnu poruku da se koraci asimilacije nastavljaju, a da se iz javnog prostora potiskuje sve što podseća na srpsko pismo, kulturu i nasleđe. Uklanjanje ćirilice, koja je neodvojivi deo srpskog identiteta, mnogi vide kao simboličko brisanje jednog naroda iz prostora na kojem je vekovima živeo. Ostaje gorak utisak da
Sociolozi ovakve pojave opisuju kao „liminalni identitet“ – stanje u kojem ljudi žive između dve kulture, ne pripadajući u potpunosti nijednoj. U dijaspori se često javlja osećaj „kofera“: neodređenosti, spremnosti na odlazak, ali i neizvesnosti gde je stvarno dom. To stanje može da nosi nostalgiju i nedoumice, ali i mogućnost da se izgradi identitet koji
Ko bi bio izuzet? Na osnovu najava o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, kao i na osnovu ranijih zakonskih rešenja, mogu se izdvojiti sledeće kategorije lica koja ne bi morala da služe: Lica nesposobna za vojnu službu: Na osnovu lekarskih i psiholoških pregleda koje sprovode vojne i civilne zdravstvene ustanove, utvrđuje se zdravstvena sposobnost regruta. Osobe
Na društvenim mrežama pojavio se snimak koji je izazvao veliku pažnju i polemike – robot je, prema objavljenom video snimku na društvenim mrežama, pokušao da napadne dostavljača na motoru u Moskvi. Na videu se jasno vidi mladić na motoru, dok mu se približava robot i šutira prednji deo točka. Snimak je najpre objavljen na stranici
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svete mučenice Veru, Nadu, Ljubav i njihovu majku Sofiju – četiri svetiteljke koje su svojom verom i mučeništvom u 2. veku ostavile neizbrisiv trag u hrišćanstvu. Praznik je posvećen najvećim vrlinama vere: veri, nadi i ljubavi, koje su temelj svakog pravoslavnog života. Ove devojčice – Vera (12), Nada (10) i
Osumnjičeni M.G, koji je u bekstvu, kako je saopštio MUP, postupajući po instrukcijama strane obaveštajne službe, na teritoriji Srbije je organizovao i obučavao grupu srpskih državljana koja je, uz pomoć K.S, imala za cilj da na osnovu razlike u rasi, boji kože, verskoj pripadnosti, nacionalnosti i etničkom poreklu, na teritoriji Republike Francuske i Savezne Republike
Srpska policija je danas, 29. septembra, saopštila hapšenje 11 osoba zbog svinjskih glava koje su ranije ovog meseca postavljene ispred džamija u pariskom regionu. Incidenti su se dogodili u noći između ponedeljka, 8. septembra, i utorka, 9. septembra, u Malakof-u i drugim delovima pariskog regiona Île-de-France, prenosi BFM TV. Osumnjičeni se terete za niz dela
Pevač Darko Lazić doživeo je ozbiljnu saobraćajnu nezgodu na autoputu, u trenutku kada se u automobilu sa njim nalazila i njegova supruga Katarina. Prema njegovim rečima, do udesa je došlo zbog mokrog kolovoza, a srećom niko od učesnika nije zadobio teže povrede. Kako prenosi Blic, u prvom intervjuu nakon nesreće, Lazić je rekao da se
Krst se vekovima čuvao u srebrnom sanduku u crkvi Vaskrsenja u Jerusalimu, sve do 614. godine kada su Persijanci zauzeli grad. Danas, Srbi Krstovdan obeležavaju dva puta godišnje – jesenji 27. septembra i zimski 18. januara. Narodna verovanja i običaji Po narodnom verovanju, vreme na Krstovdan nagoveštava kakva će biti zima: ako je oblačno, očekuje