
Pariz se ponovo našao u centru žestoke debate o laicizmu i pravima žena nakon što je u ponedeljak simbol grada, Ajfelova kula, potpuno zatvorena zbog nenajavljenog štrajka radnika. Povod za protest bio je događaj bez presedana u novijoj francuskoj istoriji: tokom privatne posete delegacije indijskog pokreta Bochasanwasi Akshar Purushottam Swaminarayan Sanstha (BAPS) u subotu ujutru, zaposlenim ženama je naređeno da se povuku, budu zamenjene muškim kolegama i doslovno učine „nevidljivim” kako ne bi narušile verske tabue posetilaca.
Sindikat CGT i ogorčene radnice osudili su ovu direktnu diskriminaciju na radnom mestu. Radnice su istakle da je uprava spomenika (SETE) pristala na kapitulaciju pred ultrakonzervativnim zahtevima grupe kako bi im pružila „privilije bez presedana”. Pod pritiskom javnosti i protesta, organizacija BAPS je u ponedeljak uveče izdata šturo izvinjenje na društvenim mrežama, navodeći da im „nije bila namera da bilo koga povrede”, ali incident je već izazvao politički zemljotres u Francuskoj.
Širi kontekst: Ko je BAPS i zašto je ovo opasan presedan?
Incident se odigrao neposredno pre nego što je BAPS u nedelju svečano otvorio svoj prvi veliki hram u Francuskoj, u mestu Bisi Saint-Georges. Iako se BAPS u javnosti predstavlja kao miroljubivi duhovni pokret posvećen izgradnji grandioznih hramova, zapadni analitičari i organizacije indijske dijaspore (poput Indian Alliance Paris) već dugo upozoravaju na njihovu pravu prirodu.
BAPS je blisko povezan sa vladajućim nacionalističkim ideologijama u Indiji i promovisanjem hindutva doktrine (hinduističkog suprematizma). Njihovo učenje nameće rigidnu podelu polova i segregaciju, gde se od mozaika tradicionalnih vrednosti pravi alat za potčinjavanje žena. To što je uprava državnog i nacionalnog spomenika Francuske bila spremna da suspenduje osnovne republičke vrednosti — egalitarnost, sekularizam i zabranu diskriminacije na osnovu pola — radi udovoljavanja jednom verskom pokretu, mnogi ocenjuje kao nedopustiv slom javnih institucija pod pritiskom kapitala i privatnih poseta.
Reakcije: Politička osuda i skandalizovana javnost
Incident je izazvao talas oštrih reakcija širom političkog spektra u Francuskoj. Od desnice do levice, političari ocenjuju da su principi Republike pogaženi:
Marin Le Pen poručila je da Francuska „nikada neće prihvatiti da prisustvo žena bude ograničeno” i zatražila potpunu istragu o tome ko je u upravi dao spornu naredbu.
Bruno Retajo, predsednik stranke Les Républicains, oštro je osudio upravu kule navodeći: „U Francuskoj se ne vrši selekcija građana prema želji posetilaca. Naši principi nisu na prodaju.”
Predstavnici sindikata naglašavaju da javna preduzeća ne smeju uvoditi „gender-free” zone niti udovoljavati fundamentalističkim agendama bilo koje religije.
Uprava Ajfelove kule najavila je unutrašnju istragu, dok se objekat u utorak vraća redovnom radu. Međutim, ostaje gorak ukus i pitanje: dokle su evropske institucije spremne da idu u kompromisima sa verskim ekstremizmom pod krinkom „kulturne tolerancije”?





