
Nakon reforme iz 2023. godine kojom je starosna granica za odlazak u penziju podignuta sa 62 na 64 godine, francuski penzijski sistem ponovo se nalazi u centru političkih i ekonomskih rasprava. Suočena sa rastućim javnim dugom i budžetskim deficitom, francuska vlada razmatra nove mere štednje koje direktno utiču na kupovnu moć penzionera.
1. Revalorizacija penzija i pitanje „zamrzavanja“ (Désindexation)
Prema francuskom zakonu, osnovne penzije se usklađuju sa stopom inflacije kako bi se očuvala kupovna moć najstarijih sugrađana. Međutim, u okviru rasprava o budžetu, Vlada i Ministarstvo ekonomije i finansija razmatraju privremenu pod-indeksaciju ili delimično zamrzavanje usklađivanja penzija sa inflacijom za određene kategorije korisnika.
Svrha mere: Smanjenje javne potrošnje i rasterećenje budžeta socijalnog osiguranja.
Koga bi pogodilo: Prema predlozima o kojima se raspravlja u javnosti i parlamentu, mera bi prvenstveno mogla obuhvatiti penzionere sa višim primanjima (pominju se pragovi od 2.000 do 3.000 evra mesečno), dok bi najranjivije kategorije i primaoci minimalnih penzija ostali zaštićeni.
Posledice: Sindikati i udruženja penzionera upozoravaju da bi zamrzavanje, čak i delimično, u uslovima kumulativne inflacije dovelo do realnog pada životnog standarda.
2. Poreski tretman i ukidanje olakšica
Pored same visine penzija, na udaru budžetskih prilagođavanja nalazi se i poreski okvir:
Poreski abatman od 10%: Trenutno penzioneri u Francuskoj ostvaruju pravo na poresko umanjenje od 10% na ukupan iznos penzija prilikom obračuna poreza na dohodak. U više navrata je razmatrano zamenjivanje ovog procentualnog popusta fiksnim iznosom ili njegovo postepeno ukidanje za viša primanja, što bi dovelo do povećanja poreskog opterećenja za deo penzionera.
Pomoć u kući i doprinosi: Izmene u sistemu poreskih olakšica za angažovanje kućne pomoći (Chèque emploi service universel – CESU) i podizanje starosnih granica za oslobađanje od poslodavačkih doprinosa dodatno opterećuju domaćinstva starijih lica kojima je potrebna nega.
3. Argumenti vlasti naspram kritika javnosti
| Perspektiva | Ključni argumenti |
| Vlada i ekonomski stručnjaci | Nepovoljan demografski odnos (sve manji broj aktivnih radnika na jednog penzionera) zahteva strukturne uštede kako bi se izbegao slom međugeneracijskog sistema solidarnosti. |
| Opozicija i sindikati | Mera prebacuje teret finansijske konsolidacije na građane koji su pošteno odradili radni vek, umesto da se sredstva traže kroz oporezivanje kapitala i dobiti velikih korporacija. |





