Pritisak na penzijski sistem u Francuskoj: Između budžetske rigoroznosti i socijalnog nezadovoljstva

17. septembar, 2026 Napišite komentar

Nakon reforme iz 2023. godine kojom je starosna granica za odlazak u penziju podignuta sa 62 na 64 godine, francuski penzijski sistem ponovo se nalazi u centru političkih i ekonomskih rasprava. Suočena sa rastućim javnim dugom i budžetskim deficitom, francuska vlada razmatra nove mere štednje koje direktno utiču na kupovnu moć penzionera.

1. Revalorizacija penzija i pitanje „zamrzavanja“ (Désindexation)

Prema francuskom zakonu, osnovne penzije se usklađuju sa stopom inflacije kako bi se očuvala kupovna moć najstarijih sugrađana. Međutim, u okviru rasprava o budžetu, Vlada i Ministarstvo ekonomije i finansija razmatraju privremenu pod-indeksaciju ili delimično zamrzavanje usklađivanja penzija sa inflacijom za određene kategorije korisnika.

  • Svrha mere: Smanjenje javne potrošnje i rasterećenje budžeta socijalnog osiguranja.

  • Koga bi pogodilo: Prema predlozima o kojima se raspravlja u javnosti i parlamentu, mera bi prvenstveno mogla obuhvatiti penzionere sa višim primanjima (pominju se pragovi od 2.000 do 3.000 evra mesečno), dok bi najranjivije kategorije i primaoci minimalnih penzija ostali zaštićeni.

  • Posledice: Sindikati i udruženja penzionera upozoravaju da bi zamrzavanje, čak i delimično, u uslovima kumulativne inflacije dovelo do realnog pada životnog standarda.

2. Poreski tretman i ukidanje olakšica

Pored same visine penzija, na udaru budžetskih prilagođavanja nalazi se i poreski okvir:

  • Poreski abatman od 10%: Trenutno penzioneri u Francuskoj ostvaruju pravo na poresko umanjenje od 10% na ukupan iznos penzija prilikom obračuna poreza na dohodak. U više navrata je razmatrano zamenjivanje ovog procentualnog popusta fiksnim iznosom ili njegovo postepeno ukidanje za viša primanja, što bi dovelo do povećanja poreskog opterećenja za deo penzionera.

  • Pomoć u kući i doprinosi: Izmene u sistemu poreskih olakšica za angažovanje kućne pomoći (Chèque emploi service universel – CESU) i podizanje starosnih granica za oslobađanje od poslodavačkih doprinosa dodatno opterećuju domaćinstva starijih lica kojima je potrebna nega.

3. Argumenti vlasti naspram kritika javnosti

PerspektivaKljučni argumenti
Vlada i ekonomski stručnjaciNepovoljan demografski odnos (sve manji broj aktivnih radnika na jednog penzionera) zahteva strukturne uštede kako bi se izbegao slom međugeneracijskog sistema solidarnosti.
Opozicija i sindikatiMera prebacuje teret finansijske konsolidacije na građane koji su pošteno odradili radni vek, umesto da se sredstva traže kroz oporezivanje kapitala i dobiti velikih korporacija.

Podržite rad sajta!

Ukoliko želite da pomognete rad našeg sajta "Svi Srbi u Parizu" možete uplatiti vaše donacije preko paypal-a ili vaše bankarske kartice.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *