
Dok se Francuska ovog leta već bori sa ekstremnim toplotnim talasima i temperaturama koje u mnogim mestima prelaze 40 stepeni celzijusovih, brojni podstanari suočavaju se sa neizdrživim uslovima u svojim domovima. Kada se stanovi pretvore u prave „rerne“, a unutrašnja temperatura postane viša od spoljašnje, mnogi se pitaju: da li zakon nudi ikakvu zaštitu i da li je moguće pravno primorati stanodavca na ugradnju izolacije, ili bar zahtevati privremeno smanjenje kirije?
Pravni vakuum: Zakon ne poznaje pojam „maksimalne temperature“
Prema osnovnom francuskom Zakonu o zakupu od 6. jula 1989. godine, stanodavac (bailleur) je u obavezi da izda nekretninu koja je „pristojna za život i ne pokazuje očigledne rizike koji bi mogli da ugroze fizičku bezbednost ili zdravlje stanara“.
Međutim, kada je reč o zimskim uslovima, zakon je jasan i predviđa minimalne temperature, dok za letnje mesece postoji potpuni pravni vakuum. Francusko zakonodavstvo ne definiše gornju, maksimalnu granicu temperature iznad koje bi se stan smatrao „nepristojnim za život“ (logement indécent).
Zbog toga, bez obzira na to koliko u stanu bilo nepodnošljivo toplo, podstanar nema zakonsko pravo da samoinicijativno smanji kiriju niti da obustavi njeno plaćanje. Prema francuskom zakonu, neplaćanje pune kirije smatra se prekršajem i može biti osnov za prinudno iseljenje.
Koje su stvarne obaveze stanodavca tokom leta?
Iako vlasnik stana nije dužan da smanji kiriju niti da ugradi klima-uređaj, to ne znači da nema nikakve obaveze u pogledu održavanja funkcionalnosti stana tokom vrelih dana. Njegove dužnosti su regulisane dvema važnim pravnim aktima:
Dekret od 30. januara 2002. godine: Ovaj dekret o pristojnosti stanovanja obavezuje stanodavca da obezbedi prozore u ispravnom stanju koji mogu nesmetano da se otvaraju, kao i funkcionalan sistem osnovne ventilacije. Ipak, ovaj dekret ne primorava vlasnika da ugradi mehaničku ventilaciju (VMC) ili spoljne roletne ako one već ne postoje u stanu.
Novi dekret od 29. jula 2023. godine: Ovaj dekret, koji se oslanja na Zakon o javnom zdravlju, uvodi znatno stroža sanitarna pravila. Prema članu R. 1331-33, stambeni prostor mora imati funkcionalan i dovoljan „sistem regulacije toplote“. To se može postići termoizolacijom, prisustvom roletni ili škura, mogućnošću noćnog provetravanja, ili upotrebom prirodnih rashladnih sistema (poput tzv. provansalskog bunara).
Na šta tačno podstanar može da natera stanodavca?
Ukoliko stan već poseduje opremu koja pomaže u borbi protiv vrućine, a ona je neispravna, stanar ima punu pravnu osnovu da zahteva hitnu popravku. Tokom toplotnog talasa, podstanar može zahtevati od vlasnika da o svom trošku hitno popravi:
Polomljene ili zaglavljene roletne i kapke (volets);
Pokvaren sistem mehaničke ventilacije (VMC);
Prozore koji ne mogu da se otvore radi noćnog provetravanja.
Važna napomena o nadležnosti: Kako ističu stručnjaci sa pravnog portala PAP, sprovođenje najnovijeg dekreta iz 2023. godine nije u primarnoj nadležnosti građanskih sudova, već proces ide preko gradonačelnika (Maire) i Regionalne zdravstvene agencije (ARS). Ako stanodavac odbija da popravi roletne ili ventilaciju, stanar može podneti prijavu opštinskoj inspekciji koja izlazi na teren i utvrđuje da li stan ispunjava zdravstvene i higijenske uslove.




