
Šira podrška industriji i „evropska preferencija“
Među dodatnim merama nalaze se podsticaji za „ozelenjavanje“ voznih parkova kompanija kroz ciljeve prilagođene svakoj državi članici, podrška razvoju malih evropskih električnih automobila, kao i uvođenje takozvane „evropske preferencije“, odnosno zahteva za sadržajem „proizvedeno u Evropi“ u proizvodnim lancima.
Iako predstavlja popuštanje u odnosu na ranije planove, Evropska komisija naglašava da je putanja i dalje veoma ambiciozna. Smanjenje prosečne emisije CO₂ od 90% za nova vozila i dalje snažno usmerava industriju ka masovnom prelasku na električna vozila. U Evropskoj uniji su, u periodu od januara do oktobra, električni automobili činili 16,4% prodaje novih vozila.
Ograničen prostor za alternative
Iako se otvara prostor za pogonske sklopove koji nisu potpuno električni, realne opcije ostaju ograničene. Kao najizglednija rešenja izdvajaju se plug-in hibridi (PHEV) i električna vozila sa produženim dometom. Reč je o različitim tehnologijama koje, međutim, dele zajedničku osobinu – zadržavanje motora sa unutrašnjim sagorevanjem i rezervoara za gorivo.
Uprkos tome, tržišni udeo plug-in hibrida ostaje nizak i iznosi 9,1% prodaje u Evropi od početka godine. Električna vozila sa produženim dometom još uvek su retkost: jedan od malobrojnih primera je SUV C10 u verziji „REEV“ (Range Extender Electric Vehicle), koji je ove godine lansirao kineski proizvođač Leapmotor.
nastavak na sledećoj stranici