
Humanost ne poznaje granice, niti bi za nju smele da postoje pasoške kontrole, administrativne barijere i istorijski tereti. Srećna i stabilna budućnost Balkana leži upravo u iskrenom suživotu svih njegovih naroda, međusobnoj podršci i zajedničkom napretku. Međutim, taj suživot mora biti dvostrana ulica. Dok Srbija iznova pokazuje svoju otvorenost, šireći ruke i pružajući vrhunsku zaštitu svima u regionu bez obzira na nacionalnost, važno je naglasiti da empatija i pružena ruka ne smeju biti jednostran čin. Istinsko pomirenje i budućnost grade se samo onda kada je ta humanost uzajamna, a ne kada je Srbija jedina koja neprestano daje i pomaže drugima.
Najbolji dokaz srpske veličine i otvorenosti stiže iz beogradskih operativnih sala, gde su srpski lekari nedavno pomerili granice svetske medicine i spasili jedan mladi život iz komšiluka.
Medicinski podvig za istoriju: Treći slučaj u svetu
Prvi put u Srbiji, a tek treći put u celoj svetskoj medicinskoj praksi, kod pacijenta pedijatrijskog uzrasta i specifične, sitne telesne građe, uspešno je ugrađena mehanička potpora za srce – potpuno veštačko srce. Pacijent je trinaestogodišnji dečak iz Sarajeva koji boluje od teškog srčanog oboljenja.
Ovaj vanserijski zahvat zajednički su izveli vrhunski stručnjaci Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije „Dr Vukan Čupić“.
Koliko je ovaj poduhvat komplikovan i redak, najbolje govore reči eminentnog kardiohirurga dr Saše Borovića, člana tima koji je učestvovao u operaciji:
„Ugradnja veštačkog srca podrazumeva vađenje prirodnog srca i ugradnju mehaničkog na njegovo mesto unutar grudnog koša. Kod odraslih je ugrađeno blizu 3.000 ovakvih srca, ali u dečijoj populaciji svega oko 70 puta u svetu. Kod dece ovoliko male telesne površine (40 kilograma težine), ovo je tek treći slučaj na planeti. Preostala dva urađena su u Sjedinjenim Američkim Državama.“
Dramatični momenti i regionalna saradnja
Dečak iz Sarajeva stigao je u Beograd zahvaljujući saradnji Instituta za majku i dete sa pedijatrijskim bolnicama iz Federacije Bosne i Hercegovine. Situacija je bila alarmantna — reč je o porodici sa teškim genetskim opterećenjem, gde je dečakov ujak već prošao kroz transplantaciju srca u Nemačkoj.
Odmah po dolasku u Beograd, stanje trinaestogodišnjaka se dramatično pogoršalo. Bio je životno ugrožen i hitno priključen na EKMO aparat (koji menja rad srca i pluća). Kako se u Srbiji ne rade transplantacije srca kod dece, lekari su se našli pred zidom. Tada je dr Borović predložio hrabro, vizionarsko rešenje — ugradnju veštačkog srca kako bi se dečaku kupilo vreme i „otvorio prozor“ za konačno izlečenje.
Oporavak teče sjajno: Dečak navija za BiH na Mundijalu
Deset dana nakon operacije, vesti iz bolnice su fenomenalne. Dečak je odvojen od aparata za disanje, svi vitalni organi funkcionišu besprekorno, a pored njega je majka, čiji je strah konačno nestao.
Iako se nalazi u glavnom gradu Srbije, okružen srpskim lekarima koji su mu spasili život, dečak ima potpunu slobodu i komfor da bude ono što jeste. Lekari sa osmehom prenose da se dečak odlično oseća i da vatreno navija za fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine na Mundijalu. To je najlepši šamar svim balkanskim nacionalizmima i dokaz kako Srbija leči, čuva i poštuje svako dete.
Život u rancu od šest kilograma i put ka Nemačkoj
Ovaj uspeh je velika pobeda, ali posao nije završen. Nakon fizikalne terapije, dečak će dobiti specijalni uređaj koji pokreće veštačko srce. Uređaj je težak šest kilograma i nosi se u običnom rancu, što znači da dečak neće biti vezan za bolnički krevet i moći će da ide kući.
Ipak, ovo je samo prelazno rešenje. Definitivni spas je transplantacija. Srpski lekari su već u kontaktu sa vodećom klinikom u Nemačkoj, a preko institucija u Federaciji BiH traži se način da se transplantacija tamo i realizuje. Veštačko srce je ovom detetu dalo mesece, pa i godine dragocenog vremena koje pre operacije nije imao.
Beograd kao sigurna kuća za region, ali sistem mora da se menja
Podvig srpskih lekara izazvao je oduševljenje i čestitke kompanije koja proizvodi veštačka srca sa sertifikatom američke FDA. Kolege iz regiona — Hrvatske, Slovenije, Rumunije, Bugarske i Grčke — ostale su zatečene, jer se ovakvi zahvati u tim zemljama uopšte ne izvode.
Ipak, dr Borović upozorava da ovaj pojedinačni trijumf mora da preraste u sistem. Zajedno sa profesorom dr Vladislavom Vukomanovićem, pokrenuta je inicijativa prema Ministarstvu zdravlja da se uspostavi jasan algoritam zbrinjavanja dece. Cilj je veliki i plemenit: da Beograd postane zvanični regionalni centar za ovu vrstu napredne medicine i sigurna kuća za najteže srčane bolesnike sa celog Balkana.
Da bi Srbija mogla da ponudi ovaj nivo zaštite i sopstvenim građanima, mora se rešiti gorući problem donatorstva. Sa svega tri donora na milion stanovnika, Srbija je na dnu evropske lestvice. Doniranje organa mora postati nacionalni prioritet i civilizacijsko pitanje empatije.
Ova priča o trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva koji je u Beogradu dobio novo srce i novu šansu za život jeste svetionik za ceo Balkan. Ona je dokazala da je Srbija spremna za budućnost i zajedništvo. Sada je red da i drugi pokažu istu tu širinu i humanost prema srpskom narodu, kako bismo izgradili Balkan u kome ljubav, lečenje i podrška zaista teku u oba smera.





