foto: printscreen
Ilustracija koja prikazuje razlike i sličnosti između Srba i Francuza – vino, kafa, zastave i tradicionalna odeća.
Razlike:
Geopolitički položaj: Francuska je vekovima bila centar evropske moći, sa izlazom na Atlantik i Mediteran, što joj je omogućilo snažan uticaj na svetska dešavanja. Srbija je, s druge strane, geografski pozicionirana na Balkanu, regionu koji je često bio poprište sukoba i geopolitičkih previranja, što je značajno uticalo na njen razvoj i odnose sa drugim narodima.
Kolonijalna prošlost: Francuska ima dugu i složenu kolonijalnu prošlost, sa ogromnim uticajem širom sveta, dok Srbija nikada nije bila kolonijalna sila. Ova razlika je oblikovala drugačije perspektive o globalnim odnosima i multikulturalnosti.
Kultura i Društvo
Kultura je možda oblast u kojoj su razlike najupečatljivije, ali i gde se mogu pronaći zanimljive paralele.
Sličnosti:
Značaj porodice: I kod Srba i kod Francuza, porodica zauzima centralno mesto u društvu. Iako se modeli porodice i porodičnih odnosa razlikuju, jaka povezanost među članovima porodice i poštovanje starijih su zajedničke vrednosti.
Ljubav prema umetnosti i kulturi: Oba naroda cene umetnost i kulturu. Francuzi su poznati po svojoj bogatoj tradiciji u slikarstvu, književnosti, muzici i filmu, dok Srbi neguju svoju folklornu baštinu, epsku poeziju, muziku i savremenu umetnost. Posete muzejima, pozorištima i koncertima su cenjene aktivnosti u obe kulture.
Gastronomija kao važan deo identiteta: I kod Srba i kod Francuza, gastronomija nije samo puka potreba, već važan deo kulturnog identiteta i načina života. Francuska kuhinja je svetski poznata po svojoj sofisticiranosti i raznovrsnosti, dok je srpska kuhinja bogata tradicionalnim jelima, jakim ukusima i gostoprimstvom. Oba naroda uživaju u okupljanju oko stola, deljenju obroka i slavljenju hrane.
Društvenost i druženje: I Francuzi i Srbi su društveni narodi. Francuzi cene dobru konverzaciju i okupljanja u kafićima i restoranima, dok Srbi uživaju u dugim druženjima uz hranu, piće i razgovor, često uz tradicionalnu muziku.
Ljubav prema „dobrom životu“ (joie de vivre): Iako se manifestuje na različite načine, i kod Srba i kod Francuza postoji izvesna ljubav prema „dobrom životu“ (francuski „joie de vivre“). To se ogleda u uživanju u hrani, piću, muzici, druženju i slavlju života, bez obzira na okolnosti.
Razlike:
Jezik: Francuski jezik je romanski jezik, sa latinskim korenima i globalnim uticajem, dok je srpski jezik južnoslovenski jezik, sa specifičnim pismom (ćirilica i latinica) i bogatom istorijom.
Religija: Francuska je sekularna republika sa većinskim katoličkim nasleđem, dok je u Srbiji dominantna pravoslavna vera, koja ima ogroman uticaj na kulturni i nacionalni identitet.
Pristup životu i komunikaciji: Francuzi su često doživljavani kao rezervisaniji i formalniji u prvim kontaktima, sa naglaskom na etikeciju i preciznost u izražavanju. Srbi su, s druge strane, često otvoreniji, direktniji i emotivniji u komunikaciji, sa naglaskom na gostoprimstvo i neposrednost.
Radna etika i slobodno vreme: Iako je teško generalizovati, može se primetiti da Francuzi često imaju drugačiji balans između posla i slobodnog vremena, sa naglaskom na kvalitet života i duge odmore. U Srbiji, radna etika je takođe visoko cenjena, ali se slobodno vreme često provodi u krugu porodice i prijatelja, uz opušteniju atmosferu.
Koliko će porodice dobiti? S obzirom da su iznosi ove godine ponovo procenjeni, dobićete 423,48 evra za dete od 6 do 10 godina, 446,85 evra za dete od 11 do 14 godina i 462,32 evra za dete od 15 do 18 godina. Prošle godine, ovi iznosi su se kretali između 416,40 i 454,60 evra. Na
Već dugi niz godina Kulturno–umetničko društvo „Izvor“ iz Pariza pokazuje šta znači nositi Srbiju u srcu i živeti svoje korene i u tuđini. Njihova humanitarna akcija **„Srcem za srce Srbije“** nije samo prikupljanje pomoći, već most ljubavi, vere i zajedništva koji povezuje dijasporu sa našim narodom na Kosovu i Metohiji. Kao i svake godine, put
Danas, 15. avgusta 2025. godine, u vojnoj bazi Joint Base Elmendorf-Richardson kraj Ankorejdža, održaće se istorijski sastanak predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina. Sastanak je zakazan za 11 časova po lokalnom vremenu (19 časova po srednjeevropskom vremenu) i održaće se u formatu susreta „jedan na jedan“, uz zajedničku konferenciju
U jeku aktuelnih političkih dešavanja i sve radikalnijih protesta u Srbiji, Saša Pešić, predsednik udruženja „Svi Srbi u Parizu“, gostovao je na Televiziji Kurir. Sa pozicije nekoga ko živi u inostranstvu, Pešić je ponudio svoje viđenje situacije, ističući jednu od najvažnijih i najranjivijih tačaka srpskog društva – neprestane podele. Pešić je sa velikom emotivnošću govorio
Srpska dijaspora i sunarodnici u regionu dobili su novu poruku iz matice. Vladimir Kokhanović, novi vršilac dužnosti direktora Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Srbije, obratio se otvorenim pismom našim ljudima širom sveta. Poručio je da mu je lični i profesionalni cilj da Uprava postane stalni oslonac, partner i
Đorđe Milićević, ministar bez portfelja zadužen da prati stanje, predlaže mere i učestvuje u koordinaciji aktivnosti u oblasti odnosa Republike Srbije sa dijasporom, svečano je otvorio, zajedno sa zamenicom predsednika opštine Knić Tanjom Nikolić Gavrilović i predsednicom skupštine opštine Knić Svetlanom Anđelić, kulturno-obrazovni kamp u opštini Knić. U njemu će ove godine boraviti 160 srpske
Srce Srbije kuca i u Francuskoj, a veze koje nas spajaju s maticom jače su nego ikad. U duhu zajedništva i nacionalnog ponosa, s radošću ističemo vesti koje potvrđuju da se naša dijaspora aktivno bori za ugled i boljitak srpskog naroda u Francuskoj. Jedinstvo kao temelj napretka Saša Pešić, predsednik udruženja „Svi Srbi u Parizu“,
U Parizu, gradu svetlosti i ljubavi, isprepletene su sudbine mnogih, a među njima blista priča o Petru, čoveku koji je, vođen srcem, prešao dug put od Srbije do Francuske. Njegova priča je svedočanstvo da se snovi, ma koliko daleki, mogu ostvariti upornošću i verom u sebe. San o Parizu Petar je rodom iz Markovca i
Beograd, Srbija – U srcu svakog Srbina, ma gde se nalazio, kuca ljubav prema otadžbini, nit koja nas neraskidivo spaja, preko reka i mora, preko granica i vekova. Ta neugasiva iskra patriotizma i želja za očuvanjem srpskog identiteta, jezika i kulture, predstavlja temelj našeg nacionalnog bića. Upravo u tom duhu, sa ponosom objavljujemo vest koja
Direktno plaćanje u apoteci: Izazovi i kritike Predlog da se franšize za lekove plaćaju direktno u apoteci, umesto da se odbijaju naknadno od strane socijalnog osiguranja, ima za cilj veću transparentnost. Logično je pretpostaviti da bi se i participacije plaćale direktno kod lekara. Međutim, ovaj predlog izaziva zabrinutost. Dominik Korona, zamenik generalnog sekretara sindikata Unsa