foto: printscreen
Ilustracija koja prikazuje razlike i sličnosti između Srba i Francuza – vino, kafa, zastave i tradicionalna odeća.
Razlike:
Geopolitički položaj: Francuska je vekovima bila centar evropske moći, sa izlazom na Atlantik i Mediteran, što joj je omogućilo snažan uticaj na svetska dešavanja. Srbija je, s druge strane, geografski pozicionirana na Balkanu, regionu koji je često bio poprište sukoba i geopolitičkih previranja, što je značajno uticalo na njen razvoj i odnose sa drugim narodima.
Kolonijalna prošlost: Francuska ima dugu i složenu kolonijalnu prošlost, sa ogromnim uticajem širom sveta, dok Srbija nikada nije bila kolonijalna sila. Ova razlika je oblikovala drugačije perspektive o globalnim odnosima i multikulturalnosti.
Kultura i Društvo
Kultura je možda oblast u kojoj su razlike najupečatljivije, ali i gde se mogu pronaći zanimljive paralele.
Sličnosti:
Značaj porodice: I kod Srba i kod Francuza, porodica zauzima centralno mesto u društvu. Iako se modeli porodice i porodičnih odnosa razlikuju, jaka povezanost među članovima porodice i poštovanje starijih su zajedničke vrednosti.
Ljubav prema umetnosti i kulturi: Oba naroda cene umetnost i kulturu. Francuzi su poznati po svojoj bogatoj tradiciji u slikarstvu, književnosti, muzici i filmu, dok Srbi neguju svoju folklornu baštinu, epsku poeziju, muziku i savremenu umetnost. Posete muzejima, pozorištima i koncertima su cenjene aktivnosti u obe kulture.
Gastronomija kao važan deo identiteta: I kod Srba i kod Francuza, gastronomija nije samo puka potreba, već važan deo kulturnog identiteta i načina života. Francuska kuhinja je svetski poznata po svojoj sofisticiranosti i raznovrsnosti, dok je srpska kuhinja bogata tradicionalnim jelima, jakim ukusima i gostoprimstvom. Oba naroda uživaju u okupljanju oko stola, deljenju obroka i slavljenju hrane.
Društvenost i druženje: I Francuzi i Srbi su društveni narodi. Francuzi cene dobru konverzaciju i okupljanja u kafićima i restoranima, dok Srbi uživaju u dugim druženjima uz hranu, piće i razgovor, često uz tradicionalnu muziku.
Ljubav prema „dobrom životu“ (joie de vivre): Iako se manifestuje na različite načine, i kod Srba i kod Francuza postoji izvesna ljubav prema „dobrom životu“ (francuski „joie de vivre“). To se ogleda u uživanju u hrani, piću, muzici, druženju i slavlju života, bez obzira na okolnosti.
Razlike:
Jezik: Francuski jezik je romanski jezik, sa latinskim korenima i globalnim uticajem, dok je srpski jezik južnoslovenski jezik, sa specifičnim pismom (ćirilica i latinica) i bogatom istorijom.
Religija: Francuska je sekularna republika sa većinskim katoličkim nasleđem, dok je u Srbiji dominantna pravoslavna vera, koja ima ogroman uticaj na kulturni i nacionalni identitet.
Pristup životu i komunikaciji: Francuzi su često doživljavani kao rezervisaniji i formalniji u prvim kontaktima, sa naglaskom na etikeciju i preciznost u izražavanju. Srbi su, s druge strane, često otvoreniji, direktniji i emotivniji u komunikaciji, sa naglaskom na gostoprimstvo i neposrednost.
Radna etika i slobodno vreme: Iako je teško generalizovati, može se primetiti da Francuzi često imaju drugačiji balans između posla i slobodnog vremena, sa naglaskom na kvalitet života i duge odmore. U Srbiji, radna etika je takođe visoko cenjena, ali se slobodno vreme često provodi u krugu porodice i prijatelja, uz opušteniju atmosferu.
Jasenovac, 2026 — Direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Vladimir Kokanović predvodio je delegaciju Uprave na obeležavanju praznika Svetih novomučenika jasenovačkih, na poziv Njegovog Preosveštenstva Episkopa pakračko-slavonskog Jovana. U atmosferi duboke tišine, na mestu najvećeg stradanja srpskog naroda u Drugom svetskom ratu, Kokanović je uputio snažnu poruku sećanja, poštovanja i zaveta.
Ljubitelji pozorišta i dobrog humora u Parizu imaće priliku da 11. septembra prisustvuju velikoj premijeri predstave „Svadba na naš način“, u izvođenju amaterske pozorišne trupe „AJVAR – Balkan na sceni“. Kroz naš portal i udruženje „Svi Srbi u Parizu“ nastavljamo da promovišemo ovakve i slične događaje koji doprinose obogaćivanju kulturnog sadržaja za naše ljude u
Grad Suresnes, pobratim Kragujevca još od davne 1967. godine, od 8. do 13. septembra otvara svoja vrata jednoj od najznačajnijih antiratnih izložbi na svetu – 23. Salonu antiratne karikature, inspirisanom sećanjem na kragujevački 21. oktobar 1941. godine. Ovaj događaj, koji je u oktobru 2025. održan u Kragujevcu, sada stiže u Francusku kao snažan podsetnik na
U vremenu kada se svet menja iz dana u dan, kada se granice preispituju, a identiteti brišu, postoji jedna istina koja ostaje nepokolebljiva: Srbi sa obe strane Drine čine jedan narod, jedno srce i jednu dušu. Ta veza nije nastala juče, niti je plod političkih trenutaka – ona je duboko ukorenjena u istoriji, kulturi, veri,
Povodom izlaska svoje nove knjige „Complètement à l’Est ! – Récits, rencontres, reportages 1996-2026“, zamenik direktora magazina Le Figaro, ugledni francuski novinar, istoričar i veliki poznavalac Balkana Jean-Christophe Buisson dao je svoj prvi ekskluzivni intervju nakon objavljivanja knjige upravo za portal „Svi Srbi u Parizu“. Buisson, koji već tri decenije iz neposredne blizine prati događaje
Evropska unija poslednjih dana demonstrira retko viđenu političku selektivnost: dok iz Brisela stižu oštre poruke Srbiji zbog najave državnih počasti za Ratka Mladića, u isto vreme gotovo nijedan evropski medij ne izveštava o atmosferi na koncertu Marka Perkovića Tompsona u Vukovaru, gde su se – prema dostupnim snimcima i izveštajima – vijorili ustaški simboli, skandirale
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde održavaju strog pravni konsenzus kvalifikujući dela Ratka Mladića u Srebrenici kao genocid i zločine protiv čovečnosti. Njegova osuda na doživotni zatvor iz 2017. godine, potvrđena u žalbenom postupku 2021. godine. U to vreme postojao je opšti konsenzus među zapadnim političarima, medijima i građanima. Građanima koji
Ovaj tekst nije namenjen opravdavanju bilo kakvog zločina i svaki zločin je za osudu. Ali nijedna velika zapadna zemlja nije zvanično priznala sopstvene generale niti svoj vojni vrh kao „genocidne“ ili kao „ratne zločince“, čak i tamo gde je bilo akata genocida i ratnih zločina. Čak ni Nemačka. Moderna Nemačka je uradila jedinstven posao na
Ako vozite u Srbiji sa stranom vozačkom dozvolom i stranim tablicama, podležete identičnim saobraćajnim propisima kao i građani Srbije. Međutim, postoje bitne razlike u načinu plaćanja kazni, dokumentaciji i pravima. Ovaj vodič pokriva sve što strani vozači treba da znaju. Velika promena je u tome što će se od sada primenjivati i severnomakedonski princip. Isti
Od 1. septembra u Francuskoj stupa na snagu nova stopa poreza po odbitku (prélèvement à la source). Ova godišnja prilagodba, koju izračunava Generalna direkcija za javne finansije (DGFiP), direktno utiče na konačan iznos koji zaposleni i penzioneri primaju na svoje račune, što za određeni deo građana može značiti smanjenje mesečnih prihoda. Kako se izračunava nova