
Rat je ušao u treću nedelju, a posledice su sve vidljivije. Cene nafte rastu, nasilje se širi od Libana do Persijskog zaliva, a američke mete, uključujući ambasade, postaju sve češći cilj. Istovremeno, saveznici Vašingtona pokazuju sve manje spremnosti da se uključe u konflikt.
Evropske zemlje su odbile da podrže američke zahteve za vojno angažovanje u Hormuškom moreuzu, ključnom pomorskom pravcu za globalnu trgovinu energentima. U jednom trenutku, Tramp je čak izjavio da Sjedinjenim Državama više nije potrebna pomoć saveznika, što dodatno ukazuje na rastuću izolaciju Vašingtona.
Analitičari upozoravaju da vojno rešenje verovatno nije dovoljno. Bivši američki diplomata Ričard Has ocenjuje da će za okončanje sukoba biti potrebna saglasnost svih strana, uključujući Iran i Izrael, što dodatno komplikuje situaciju.
„Što rat duže traje, to se odnos troškova i koristi sve više pomera u negativnom pravcu“, upozorio je Has.
Slično mišljenje deli i Sina Tusi iz Centra za međunarodnu politiku, koji smatra da je najrealniji scenario pregovaračka deeskalacija, koja bi omogućila svim stranama da sačuvaju politički kredibilitet. Prema njegovim rečima, Vašington bi mogao da tvrdi da je oslabio Iran, dok bi Teheran isticao sposobnost da uzvrati udarac.
nastavak na sledećoj stranici
