posebne odredbe koje olakšavaju dolazak za medicinske radnike (u mnogim ruralnim sredinama Francuska se suočava sa nedostatkom zdravstvenih radnika – „zdravstvena pustinja“)
ukidanje prava na socijalne stanove za strance koji stignu u Francusku – uslov je 5 godina regularnog boravka, osim za one koji rade (za njih je 30 meseci sto je opet dug period). Isto važi i za primaoce socijalne pomoći (CAF i Pole emploi)
prisilno fotografisanje i uzimanje otisaka čak i maloletnicima u određenim uslovima
prisilno proterivanje iz zemlje
duplirani rokovi za kućni pritvor ili privremeo zatvaranje do deportovanja u matičnu zemlju
široka lista krivičnih dela zbog čega može da se oduzme boravak i osoba protera iz Francuske a među njima je i nasilje u porodici
izuzetno teški uslovi za rad za strance sa neregulisanim boravkom jer pored toga što oni sami plaćaju novčanu kaznu, kazne za poslodavce su od 15 000 do 30000 evra ako zaposle stranca koji nema regulisan boravišni status
novčane i zatvorske kazne ako za sve koji čuvaju nelegalne migrante ili pospešuju nelegalne migracije
reagovanje tužioca u roku od 15 dana od dana prijave sumnjivog venčanja i duži rokovi kao i temeljne provere za strance koji žele da se venčaju u Francuskoj
Pitanje selektivnog sećanja na žrtve ratova devedesetih godina prošlog veka na prostoru bivše Jugoslavije jedno je od najosetljivijih i najizrazitijih primera dvostrukih standarda u modernoj svetskoj politici. Dok se o Srebrenici govori na globalnom nivou, uz donošenje rezolucija i organizovanje velikih međunarodnih komemoracija, stradanje srpskog naroda u Podrinju, a pre svega u Bratuncu i njegovoj
Na današnji veliki pravoslavni praznik, Petrovdan, direktor Uprave za saradnju sa Srbima u dijaspori i Srbima u regionu, Vladimir Kokanović, još jednom je pokazao svoju neumornu posvećenost i iskrenu brigu za srpski narod van granica matice. Kao istaknuti društveni radnik i neumorni borac za očuvanje našeg nacionalnog identiteta, Kokanović koristi svaku priliku da ličnim prisustvom,
Kada se spoje čvrsti šumadijski koreni, urođeni srpski inat i vanserijski talenat, granice ne postoje. Najbolji dokaz za to stiže nam iz Francuske, sa peščanih borilišta grada Bulonj-sir-Mer, gde je prošlog vikenda zastao dah svima koji su pratili Prvenstvo Francuske u rvanju na pesku (Beach Wrestling). Centralna figura šampionata bio je mladi srpski gorostas, petnaestogodišnji
Dok se Francuska ovog leta već bori sa ekstremnim toplotnim talasima i temperaturama koje u mnogim mestima prelaze 40 stepeni celzijusovih, brojni podstanari suočavaju se sa neizdrživim uslovima u svojim domovima. Kada se stanovi pretvore u prave „rerne“, a unutrašnja temperatura postane viša od spoljašnje, mnogi se pitaju: da li zakon nudi ikakvu zaštitu i
Sa sve češćim i ekstremnijim talasima tropskih vrućina (canicule) koji pogađaju Evropu, pitanje hlađenja stambenog prostora postalo je ključno za milione zakupaca nekretnina. Dok temperature u gradskim stanovima tokom leta skaču preko 30 stepeni, podstanari su često u iskušenju da od vlasnika traže ugradnju klima-uređaja. Međutim, šta o tome kaže francuski zakon? Da li su
Dok naši ljudi žive između vremenske prognoze iz Francuske i one iz Srbije, čovek ne može da se ne nasmeje jednoj zanimljivoj razlici. U Francuskoj je već danima tema broj jedan – canicule, odnosno toplotni talas. Otvorite televiziju – vrućina. Pogledate naslovne strane – vrućina. Uđete na internet – vrućina. Na radiju upozorenja, na telefon
PARIZ – Juče je u samom srcu Francuske, na znamenitom Srpskom vojničkom groblju u pariskom predgrađu Tije (Thiais), ispisana još jedna zlatna stranica našeg nacionalnog ponosa. Daleko od rodne grude, ali nikada bliži svojim korenima, okupio se veliki broj Srba, njihovih potomaka i francuskih prijatelja, kako bi dostojanstveno, u molitvenom tihovanju i patriotskom zanosu, obeležio
Nigde dijaspora nije tako specifična kao u Francuskoj. Dok su u Nemačkoj naši ljudi postali sinonim za preciznost i „fizikalisanje do penzije“, a u Švajcarskoj za sterilni red, Srbi u Francuskoj razvili su posebnu subkulturu. To je miks francuskog „šarma“, teškog rada na građevini ili u čišćenju, i balkanskog inata. Ovaj tekst ima cilj da
Kada se iz Pariza kreće za Srbiju automobilom, pred vama je ozbiljan put od oko 1.600 do 2.300 kilometara (u zavisnosti od rute i krajnje destinacije u Srbiji). Izbor rute uglavnom zavisi od toga da li više volite brzu vožnju bez ograničenja, planinske predele ili želite da izbegnete gužve na granicama. Evo detaljnog vodiča za
Kažu da čovek, kada ode u inostranstvo, ponese svoju domovinu u koferu. Ako ste Srbin u Francuskoj, taj kofer je poprilično težak – u njemu su i ponos na našu istoriju, i sećanje na bakinu kuhinju, ali i večita borba sa francuskom administracijom koja, ruku na srce, ponekad može da testira strpljenje i najvećih optimista.