Američka TikTok kreatorka Leksi Idalgo, koju prati oko 2,7 miliona ljudi, priznala je početkom 2025. godine da nikada nije pila kafu koju je prikazivala u svojim popularnim video-snimcima „razgovori uz kafu“, kao ni da nije radila sve vežbe koje je objavljivala. Njeno priznanje dovelo je u pitanje autentičnost sadržaja kojim je izgradila svoju popularnost.
Jedan od najpoznatijih slučajeva je Australijanka Bel Gibson, koja je izgradila karijeru tvrdeći da je preživela rak mozga zahvaljujući alternativnim terapijama. Kasnije je otkriveno da nikada nije bila bolesna, a optužena je i osuđena zbog lažnih izjava i obećanja o donacijama humanitarnim organizacijama. Njena priča inspirisala je čak i televizijsku mini-seriju.
Sličan slučaj dogodio se i sa influenserkom Britani Miler, koja je godinama tvrdila da boluje od raka želuca, sve dok mediji nisu razotkrili prevaru. U Francuskoj je influenserka Sananas izazvala kontroverzu 2023. godine objavom o navodnoj trudnoći, koju je kasnije opisala kao društveni eksperiment kako bi ukazala na pritisak koji žene trpe u vezi sa majčinstvom.
Stručnjaci upozoravaju da ovi primeri pokazuju koliko daleko pojedini kreatori sadržaja mogu otići kako bi privukli pažnju, povećali broj pregleda i zadržali interesovanje publike. U eri društvenih mreža, gde popularnost često znači i finansijsku dobit, granica između stvarnosti i insceniranog sadržaja sve je nejasnija.
U srcu naše dijaspore postoje firme na koje možemo da se oslonimo. TRANSAM IDF je upravo takav partner – dokaz
