Aleksandar Nikolić, francuski političar srpskog porekla i predstavnik partije Nacionalno okupljanje (RN), poznat je po jasnim i direktnim stavovima koji često kritikuju političke odluke i pravce koje donose određene partije u Francuskoj. U nedavnom govoru, Nikolić je izrazio zabrinutost zbog orijentacije političkih aktera kao što su Socijalistička partija (PS), Zeleni (EELV), i Komunistička partija Francuske (PCF), ističući niz spornih tačaka u njihovim politikama.
Kritika na političke orijentacije i reforme
Nikolić je naglasio da ovi politički akteri podržavaju ideje koje on smatra štetnim za društvo, poput:
Deregulacije zatvorskog sistema – Navodi da predlozi uključuju puštanje na slobodu 20% zatvorenika odmah, što smatra nesmotrenim potezom koji može ugroziti javnu bezbednost.
Potpunu regularizaciju ilegalnih imigranata – Kritikuje ovaj pristup, ističući da može dodatno opteretiti resurse države i podriti pravni sistem.
Ugrožavanje prava svojine – Posebno se osvrnuo na zakon protiv skvotiranja, implicirajući da stavovi ovih partija mogu potkopati osnovno pravo na privatnu svojinu.
Političko pozicioniranje i polarizacija
Nikolić je izjavio da je trenutna politička situacija postavljena na način da jasno deli političke aktere na „nas i njih“. On poziva na pravu promenu političke orijentacije, naglašavajući potrebu za ozbiljnijim i promišljenijim pristupima u rešavanju ključnih društvenih problema.
Građanska neposlušnost i posledice
Takođe je kritikovao podršku nekih partija idejama građanske neposlušnosti, smatrajući to destabilizujućim za državu. Istakao je da se time šalje pogrešna poruka o važnosti zakona i poštovanja pravila u društvu.
Politička igra
Zaključio je da je mnogo toga što se dešava politička igra, u kojoj se biraju rešenja koja donose kratkoročnu popularnost, ali dugoročno mogu imati negativne posledice po društvo. Njegovi komentari ukazuju na duboku polarizaciju unutar političkog sistema, ali i na potrebu za vođenjem politike zasnovane na odgovornosti i umerenosti.
LR et le NFP, main dans la main ?
➡️ PS, EELV et PCF, c'est le programme du NFP : libération de 20 % des détenus, régularisation de tous les clandestins, droit de propriété menacé… 😤
Nous sommes fiers d’incarner l’opposition et l'espoir face à cette alliance honteuse ! pic.twitter.com/raf2s1x1Sk
Mala revolucija stiže na terminale za plaćanje: klasične numeričke tipke za unos PIN‑a uskoro će postati gotovo suvišne. Korisnici koji poseduju biometrijsku platnu karticu više nemaju potrebu da unose svoj kod. Do juna 2024. oni su bili jedini koji nisu bili ograničeni limitom od 50 evra za beskontaktno plaćanje. Danas, ta mogućnost važi za sve
Francuska politička scena trese se dok vlada najavljuje najtvrđi obračun sa radom na crno u poslednjoj deceniji — a novi zakon protiv socijalnih i fiskalnih prevara već izaziva paniku među poslodavcima koji godinama funkcionišu “u sivoj zoni”. Tekst, usvojen u komisiji i danas pred poslanicima 5. maja, predstavlja ključni korak ka konačnom usvajanju i otvara
Prvi veliki testovi CDG Express voza, nove direktne železničke veze između pariske Gare de l’Est i aerodroma Roasi–Šarl de Gol, zvanično su počeli. Iako projekat kasni tri godine, puštanje u rad i dalje je planirano za 2027. godinu. Međutim, za naše ljude će i dalje biti prihvatljiviji sjajni PARGOBEL koji dođe do vas, pokupi vas
Avio‑kriza na Bliskom istoku se produbljuje, cene goriva skaču iz nedelje u nedelju, a sve više kompanija uvodi mere koje direktno pogađaju putnike. Kako se približava leto i sezona odlazaka naših ljudi u Srbiju, postavlja se pitanje: da li će i Wizz Air i Air Serbia krenuti istim putem kao Transavia, Ryanair i sada Volotea?
Svet tehnologije ostao je u šoku nakon što je humanoidni robot, razvijen od strane kineskog giganta Honor, pretrčao polumaraton u Pekingu za manje od 51 minut. Ovaj podvig nije samo sportski rezultat; to je jasna poruka celom svetu da Kina nezaustavljivo vodi u globalnoj trci humanoidne robotike. Dok su se mnogi smejali robotima koji plešu
Nakon Francuske, i Norveška je odlučila da preduzme radikalne korake u zaštiti mentalnog zdravlja najmlađih. Norveška vlada najavila je u petak, 24. aprila 2026. godine, nacrt zakona kojim se planira zabrana pristupa društvenim mrežama deci mlađoj od 16 godina. Ova mera ima za cilj da vrati deci „pravo na detinjstvo“ bez pritiska algoritama i ekrana.
Nakon deset godina na čelu jedne od najmoćnijih država sveta, Emanuel Makron je spreman da okači „političke rukavice“ o klin. Tokom zvanične posete Kipru i neformalnog samita lidera EU, francuski predsednik je u opuštenom razgovoru sa učenicima francusko-kiparske škole u Nikoziji podelio ekskluzivnu informaciju o svojoj budućnosti: nakon 2027. godine više se neće baviti politikom.
Bezbednosna situacija u francuskom gradu Brestu (Finistère) dostigla je kritičnu tačku nakon što je u nedelju, 19. aprila, četrnaestogodišnja devojčica ranjena usred porodičnog doma. Pucnjava iz ratnog oružja, koja se dogodila usred popodneva u naselju Lambezellec, ostavila je stanovnike u šoku i ponovo otvorila pitanje rata narko-bandi koji se preliva na nevine civile. Rafalna paljba
Upravljanje javnim sredstvima od strane gradske uprave Pariza ponovo je pod lupom javnosti. Oštra polemika izbila je na društvenim mrežama povodom subvencije dodeljene udruženju Art’R, čiji su performansi na pešačkim prelazima postali simbol onoga što kritičari nazivaju „rasipanjem novca poreskih obveznika“. Pogledajte na kraju ovog teksta snimak i videćete o čemu se radi. Šta je
Francuski ministar obrazovanja, Eduar Žefre (Edouard Geffray), pokrenuo je važnu debatu o ritmu školovanja, ističući da bi učenici srednjih škola trebali da počinju sa nastavom sat vremena kasnije. Gostujući na RMC-u, ministar je naglasio da bi ovo pomeranje značajno doprinelo boljem učenju i zdravlju adolescenata. Biološki ritam protiv školskog zvona Glavni argument za promenu je