Prema rezultatima popisa održanog u decembru prošle godine, najviše građana Crne Gore nacionalno se izjasnilo kao Crnogorci – 41,12 odsto (256.436). Nakon njih slede Srbi 32,93 odsto (205.370) dok se kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956). Prema istim rezultatima popisa, najviše stanovnika Crne Gore govori srpskim jezikom, njih 43,18 odsto (269.307). Sledi crnogorski jezik koji govori 34,52 odsto (215.299), a na trećem mestu je bosanski, sa 6,97 odsto (43.470), saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat). Albanskim jezikom govori 5,25 odsto (32.725), ruskim 2,36 odsto (14.731), srpskohrvatskim 2,08 odsto (12.999). Nije želelo da se izjasni 1,71 odsto stanovnika (10.691).
Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162). To je saopšteno na konferenciji za medije Uprave za statistiku (Monstat). Od ukupno popisanog broja stanovništva 71,10 odsto građana se izjasnilo da su pravoslavne veroispovesti, 19,99 odsto islamske, 3,24 katoličke, dok se 2,29 odsto građana izjasnilo da su ateisti.
Popisom stanovništva iz 2023. godine u Crnoj Gori obuhvaćeno je ukupno 667.650 građana, konačni su rezultati popisa stanovništva Uprave za statistiku (Monstat). Od ukupnog broja ukupno je popisano 306.807 muškaraca, što je 49,2 odsto, i 316.826 žena, odnosno 50, 8 odsto.
Rezultati pokazuju da 90,73 odsto popisanih građana ima državljanstvo Crne Gore, do je stranih državljana sa mestom boravka u Crnoj Gori 7, 82 odsto. Prema istim podacima Monstata, prosečna starost stanovništva u Crnoj Gori je 39,7 godina . Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.
nastavak na sledećoj strani