
Gasovod Severni tok oštećen je u sabotaži 2022. godine, za koju Moskva optužuje ukrajinske specijalne jedinice, dok je naftovod Družba, koji prolazi kroz Ukrajinu, oštećen u januaru tokom ruskih vazdušnih napada. Ovaj naftovod je ujedno i predmet političkog spora između Kijeva, Budimpešte i Bratislave.
Evropska unija trenutno ne razmatra ukidanje sankcija Rusiji. Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je na ublažavanje restriktivnih mera, ali je po tom pitanju ostao prilično izolovan među evropskim liderima.
U međuvremenu, Evropska komisija je saopštila da ne postoji rizik od neposredne nestašice nafte u Evropi, iako je rat na Bliskom istoku izazvao značajan rast cena energenata. Cena sirove nafte premašila je granicu od 100 dolara po barelu, dok su ministri energetike zemalja G7 započeli razgovore o mogućem korišćenju strateških rezervi kako bi stabilizovali tržište.
Francuski ministar industrije i energetike Rolan Leskûr izjavio je nakon video-konferencije sa kolegama iz G7 da vlade pažljivo prate situaciju. „Spremni smo da preduzmemo sve neophodne mere, uključujući korišćenje strateških rezervi nafte kako bismo stabilizovali tržište“, rekao je Leskûr, dodajući da situacija još nije dostigla kritičnu tačku.
Uprkos sankcijama, analitičari ocenjuju da bi Rusija mogla da bude jedan od ekonomskih dobitnika trenutne krize. Iako su ruski budžetski prihodi poslednjih nedelja bili pod pritiskom, rast cena fosilnih goriva mogao bi da omogući Moskvi da nadoknadi deo finansijskih gubitaka i stabilizuje državne prihode.
