
Météo‑France je objavio svoju najnoviju sezonsku prognozu i potvrdio ono čega su se mnogi već pribojavali: leto 2026. u Francuskoj biće značajno toplije od uobičajenog, sa najizraženijim odstupanjima u mediteranskom pojasu, na Alpima i na Korzici, gde se očekuju dugotrajni toplotni talasi, visoke noćne temperature i povećan rizik od suše i požara. Ova prognoza dolazi samo nekoliko dana nakon rekordne vrućine krajem maja, koja je prema rečima meteorologa bila „kolosalna“ i potpuno neuobičajena za taj period godine, što dodatno potvrđuje da se Francuska suočava sa ubrzanim klimatskim promenama koje menjaju obrasce vremena iz godine u godinu.
Prema zvaničnim podacima, Météo‑France je u utorak 2. juna objavio svoje „tendances probabilistes“ za leto 2026, naglašavajući da je scenario toplijeg leta najverovatniji u većem delu zemlje, dok su šanse za normalne ili ispodprosečne temperature minimalne. Meteorolozi posebno ističu da bi kanikula iz maja mogla biti samo uvod u ono što Francusku čeka tokom jula i avgusta, jer se nad zapadnom Evropom formira stabilan dome de chaleur — toplotna kupola koja blokira hladnije vazdušne mase i zadržava vrelinu koja dolazi iz severne Afrike.
🔥 MAJ 2026. UŠAO U ISTORIJU: REKORDI SLOMLJENI U VIŠE OD POLOVINE FRANCUSKE
Francuska je već tokom maja doživela najtopliji maj ikada zabeležen, sa ekstremnim temperaturama koje su u pojedinim departmanima dostizale čak 37,8 °C, kao što je bio slučaj u Charente-u. Météo‑France je ovaj fenomen opisao kao „kolosalan“, naglašavajući da se ovakve vrednosti nikada ranije nisu pojavile tako rano u godini.
Evropa je, prema zvaničnim analizama, kontinent koji se najbrže zagreva na planeti, a Francuska je među državama koje najviše osećaju posledice klimatskih promena, što se ogleda u sve češćim toplotnim talasima, sušama, požarima i ekstremnim vremenskim oscilacijama.
🌡️ ŠTA FRANCUSKA RADI DA SE PRILAGODI?
Francuska vlada je u martu 2025. predstavila svoj nacionalni plan adaptacije na klimatske promene, koji obuhvata više od pedeset mera usmerenih na zaštitu stanovništva, infrastrukture i ekonomije. Među najvažnijim merama nalaze se:
- fond za odštetu u slučaju klimatskih katastrofa,
- zaštita radnika tokom ekstremnih vrućina,
- modernizacija transportne infrastrukture,
- prilagođavanje poljoprivrede novim klimatskim uslovima,
- jačanje sistema ranog upozoravanja na toplotne talase.
Vlada je saopštila da je do februara 2026. već 80% mera aktivirano, ali stručnjaci upozoravaju da će naredne godine zahtevati još brže i agresivnije prilagođavanje, jer se ekstremni vremenski događaji javljaju sve ranije i traju sve duže.
