Treća godišnjica ruske invazije na Ukrajinu donela je neočekivane izjave. Američki predsednik Donald Tramp uverava da bi Vladimir Putin prihvatio prisustvo NATO trupa u Ukrajini, dok francuski predsednik Emanuel Makron otvoreno govori o mogućnosti slanja evropskih vojnika kako bi osigurali poštovanje mira, piše CNEWS.
Ipak, ključna pitanja ostaju: koje države bi zaista mogle da pošalju trupe i kakvi su njihovi vojni kapaciteti?
KO IMA NAJVEĆU VOJSKU U EU?
Evropske vojske su neujednačene, a broj aktivnih vojnika varira od zemlje do zemlje:
Poljska – Najveća vojna sila EU sa 202.100 aktivnih vojnika (na populaciju od 37 miliona).
Francuska – 200.000 vojnika + 41.000 rezervista, uz snažnu vojnu industriju.
Nemačka – 181.600 aktivnih vojnika i 33.000 rezervista, ali sa dugogodišnjim problemima u vojnoj spremnosti.
Italija – 165.500 vojnika i 18.000 rezervista.
Grčka – 142.700 vojnika, tradicionalno snažna zbog tenzija s Turskom.
Trojica najmoćnijih svetskih lidera – predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, predsednik Kine Si Đinping i predsednik Rusije Vladimir Putin – sastaju se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu. Do prvog trilateralnog susreta u ovom formatu dolazi na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), a prema najavama iz Kremlja, zajednički razgovor trojice državnika
NATO se aktivno širi azijsko-pacifičkim regionom i pritom uopšte ne skriva svoje ciljeve, izjavio je ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare održanoj na marginama Samita Istočne Azije u Manili. Prema rečima šefa ruske diplomatije, zapadne zemlje pokušavaju da naruše postojeću bezbednosnu arhitekturu u ovom delu sveta, koja je decenijama bila
Evropska unija ulazi u završnu fazu definisanja novih, znatno strožih pravila za prijem budućih članica. Irsko predsedništvo Saveta EU predložilo je da se takozvani „probni period“ za nove države članice skrati sa prvobitno predloženih 15 na 10 godina, uz mogućnost produženja za još pet godina ukoliko se ukaže potreba. Ovaj nacrt dokumenta, koji je objavio
Švedska je napravila krupan korak u svojoj bezbednosnoj i migracionoj politici. Sredinom novembra, švedski parlament odobrio je korenitu reviziju Ustava koja omogućava oduzimanje državljanstva određenim pojedincima, pre svega onih sa dvojnim državljanstvom osuđenim za krivična dela koja ozbiljno ugrožavaju „vitalne interese“ države. Ovaj potez predstavlja prekretnicu u skandinavskom zakonodavstvu i već izaziva burne debate širom
Danska, Austrija, Nemačka, Holandija i Grčka nalaze se u završnoj fazi pregovora sa vladom u Kigaliju o otvaranju prvog centra za povratak migranata izgrađenog van teritorije Evropske unije. Očekuje se da će ovaj istorijski pilot projekat biti zvanično najavljen u ponedeljak u Beču, dok bi prvi migranti u Ruandu mogli biti prebačeni već na proleće
Svetska geopolitička scena ulazi u novu fazu nakon što je zvanični Peking, posle Bele kuće i Kremlja, potvrdio održavanje prvog trilateralnog samita lidera Kine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Kineski predsednik Si Đinping ugostiće američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina u četvrtak, 19. novembra 2026. godine, u Šendženu, na jugoistoku Kine. Svi
Belgijski parlament je nakon celonoćne rasprave usvojio sporni zakon kojim se policiji daju ovlašćenja da ulazi u domove migranata bez dokumenata koji su dobili nalog da napuste zemlju. Ova mera predstavlja ključni deo šireg paketa desničarske koalicione vlade premijera Barta De Vevera (Bart De Wever), čiji je cilj pooštravanje migracione politike i ubrzanje procesa deportacije
U tragičnom incidentu koji se dogodio ove subote u samom centru Krakova, drugog po veličini grada u Poljskoj, život je izgubilo pet osoba kada je naoružani muškarac otvorio vatru na prolaznike. Policija je potvrdila da je napadač savladan i lišen slobode. Nasumični napad na glavnom gradskom trgu Prema zvaničnim informacijama koje je portparol policije izjavio
VARŠAVA / BRISEL — U samom srcu Evropske unije odigrava se nezapamćeni politički i pravni skandal. Pod izgovorom „obnove vladavine prava“, vlada poljskog premijera Donalda Tuska sprovodi otvoreni udar na najviše pravosudne institucije zemlje, dok Brisel svojom sramnom tišinom daje prećutni blagoslov za kršenje ustavnog poretka Poljske. Nakon što je u spornim okolnostima proglašena suspenzija
Ilijana Jotova odnela je ubedljivu pobedu na predsedničkim izborima u Bugarskoj sa 57,4% glasova. Još jedna članica EU okreće leđa ovoj trenutnoj administraciji Brisela i bira pragmatičnu politiku i najbolje odnose sa Moskvom. SOFIJA — Politički zemljotres u istočnoj Evropi ponovo se potresao. Pobedom Ilijane Jotove i njenog potpredsedničkog kandidata Kirila Valčeva na predsedničkim izborima