
U „klinču“ geopolitičke nužnosti i realnosti
S druge strane, glavni nedostatak ovog dokumenta Todorović vidi u nemogućnosti „pomirenja“ geopolitičke strategije i nužnosti za što bržim članstvom država kandidata.
„S jedne strane imamo tu geopolitičku nužnost, a sa druge političku realnost u kojoj zemlje kandidati i dalje dosta zaostaju u mnogim oblastima po pitanju reformi. Stalno se ponavlja meritokratski pristup“, napominje Todorović.
Dodaje da je tačno da EU sada izdvaja više i energije i finansijskih sredstava za kandidate sa Balkana.
„Ali još nije nađeno rešenje šta sa državom poput Srbije gde imamo dugo stagniranje u celom procesu, a s druge strane Srbija je kao centralna zemlja na Balkana izuzetno geopolitički značajna i za EU je bitno da ona ne samo bude na evropskom putu, već i postane članica. Pre svega iz bezbednosnih razloga“, upozorava Todorović.
Dijalog Beograda i Prištine
U Strategiji proširenja koju su izglasali evroparlamentarci nalazi se i deo posvećen dijalogu Beograda i Prištine.
Todorović ističe da je nastavak pregovora ključan za napredak na evropskom putu koji će, kako se dodaje, doprineti regionalnoj stabilnosti i prosperitetu. Saradnik Centra za evropske politike kaže da je EU godinama unazad angažovana oko ovog procesa, ali da je tok dijaloga „problematičan“.
„Priština je često prepoznata kao strana koja je možda manje konstruktivna u celom procesu pregovora sa Beogradom i nema izgleda, pogotovo imajući u vidu političku krizu na Kosovu, da se tu nešto može postići u kratkom periodu“, kaže Todorović.
nastavak na seldećoj stranici
