
Pregovori, tvrdi, i za Beograd i za Prištinu ostaju prioritet, a EU će, smatra, do jednog trenutka tolerisati političku realnost i zaostajanje u tom procesu. „EU može da neko vreme toleriše političku realnost, ali ključni napredak i Beograda i Prištine u evropskim integracijama doći će tek onog trenutka kada se ti suštinski problemi budu dosta efikasnije rešavali nego danas“, uveren je Todorović.
Pogled iz Crne Gore
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poslednji put je 9. marta ove godine, na Konferenciji ambasadora EU u Briselu naglasila da je za Zapadni Balkan ključan za stabilnost i bezbednost Evrope i ponovila da EU mora ubrzati integraciju Zapadnog Balkana kroz ekonomski rast, pristup jedinstvenom tržištu i političku podršku.
Prethodno, na Investicionoj konferenciji u Tivtu, sredinom decembra izjavila je da je Crna Gora najbliža članstvu i da bi mogla da postane 28. članica EU do 2028. godine.
Politički analitičar iz Podgorice Milo Popović kaže da usvojena Strategija o proširenju „ne predstavlja ništa novo“, ali jeste politička poruka sa nivoa parlamentarne većine Evropskog parlamenta. Razloge vidi kroz nove geopolitičke procese.
„Istaknuta je velika želja proširenja s obzirom da globalni igrači, poput Ruske Federacije ili NR Kine iz perspektive Unije mogu na neki način ostvariti veći uticaj u ovom regionu, pa je stoga proces proširenja važan za EU kako bi dokazala da je potentan igrač, naročito u kontekstu kada su odnosi sa SAD narušeni. I to je u suštini sada jedan geopolitički proces“, naglašava Popović.
nastavak na seldećoj stranici
