
„Međurešenje“ ili „original“
U takvoj situaciji moguće je i neko „međurešenje“. „Međutim, podizanje praga postepenog proširenja je odgovor Evropske komisije i EU da je za sada jedina oficijelna politika originalno, pravo proširenje“, precizira ovaj analitičar.
Otuda, precizira, nije ni čudo što je većina država Zapadnog Balkana na „raskršću“. „Ukoliko se odluči za ovo – originalno proširenje to može ići sporo, nije jasna politička volja EU. Znači, treba ući u voz, a da ne znamo koja je destinacija“, slikovito objašnjava Kaže da je slično i kada je u pitanju model „postepenog proširenja“. Njega povezuje sa šahovskim otvaranjem zvanim „gambit“.
„Postepeno proširenje je isto tako ‘gambit’. Na prvi pogled izgleda da je „za isto para – manje muzike“. Zemlje Balkana će napraviti kompromise, reforme, a da će na kraju dobiti članstvo koje nije članstvo“, navodi Arsovski.
Otuda i preporuka zemljama Balkana da sve dok EU ne odluči šta joj je krajnji cilj – ne žure oko izbora na koji način će postati deo Unije. „Za neke zemlje to nije sada dilema, recimo za Crnu Goru. Međutim, za Albaniju, Srbiju i Makedoniju jeste“, kategoričan je ovaj analitičar. Severna Makedonija je do sada ispunila više uslova koje je Brisel pred nju postavio, uključujući i promenu zvaničnog naziva države. Trenutno su „na stolu“ potrebne promene u Ustavu.
Podrška EU integracijama
Zvanična istraživanja pokazuju da su građani i dalje u visokom broju, između 60 i 70 odsto za članstvo u EU. „Međutim, u anketama se vidi da je narod već umoran zbog ovih beskonačnih uslova. Podrška za ustavne izmene koje su neophodne da bi Makedonija produžila put ka EU se s vremenom smanjuje. Biće veliki domaći politički izazov ako Makedonija nekada dobije zeleno svetlo ili otškrinut put ka EU, da se naprave neophodni kompromisi zato što je narod ogorčen i razočaran u EU“, upozorava Arsovski.
Poslednji samit EU-Zapadni Balkan održan je 17. decembra 2025. u Briselu. Tada je usvojena i zajednička deklaracija. Trenutno nema zvanične najave novog sastanka na ovom nivou.
